| Popis: |
Važnost vizualne komunikacije u suvremenim je medijima neprijeporna činjenica. No, razvoj tehnologije (posebice digitalne fotografije) te društvenih mreža (naročito onih koje se baziraju na vizualnoj komunikaciji, poput Instagrama) kao izvora u tiskanim medijima i na internetskim portalima, više no ikada prije u pitanje su dovele vjerodostojnost i etičnost vizualnih medijskih sadržaja. Također, klasično poimanje autora (fotoreportera ili fotonovinara) kojemu moralna i etička razmatranja moraju biti u samoj srži svakodnevnoga profesionalnog donošenja odluka zamijenjeno je građanima-autorima (građanskim novinarstvom) koji za razliku od profesionalaca nemaju strukturiranih etičkih kodeksa, te je to područje ostalo neregulirano. A upravo tiskani i internetski mediji često prenose objave s društvenih mreža bez ikakva kritičkog odmaka, vodeći se senzacionalizmom kao kriterijem uspjeha kod publike, što pak u prvi plan stavlja etičke prijepore poput manipuliranja i obrade fotografija, kršenja prava na privatnost, prikazivanja žrtava, prelaženja granice dobroga ukusa i sl. Uz to, medijskoj publici nedostaje temeljnih kompetencija u području vizualne pismenosti što dovodi do sve snažnije potrebe za medijskom pismenošću i kada je u pitanju vizualna komponenta u medijima. U teorijskome dijelu rada razmatraju se spomenuti, kao i drugi aktualni izazovi u vizualnoj komunikaciji u tiskanim i internetskim medijima, da bi se u istraživačkome dijelu rada analizirao sadržaj internetskih portala u Hrvatskoj (24sata.hr, Index.hr, Jutarnji.hr, Vecernji.hr) prema objavama koje se baziraju na društvenoj mreži Instagram kao izvoru, kako bi se odgovorilo na pitanje kakvi su ti sadržaji, koliko su relevantni te kakva je vizualna komunikacija prisutna u tim objavama. |
