| Popis: |
Objavljivanje knjige Ljube Karamana "Iz kolijevke hrvatske prošlosti", sad već dosta davne 1930. godine, predstavlja prvo cjelovito sintetsko djelo o hrvatskoj predromaničkoj umjetnosti. U njemu je Karaman detaljno analizirao i komentirao dotad iznesena mišljenja o podrijetlu predromaničke skulpture kod nas i u Italiji, odbacujući postojeće langobardske i bizantske teze o podrijetlu „pleterne skulpture“, a suprotstavio se i stajalištu o postojanju tzv. „hrvatsko- bizantskog sloga“. Nasuprot takvim teorijama, Karaman je izvorište našim predromaničkim reljefima vidio u sjevernoj Italiji te ih je vezivao za umjetničke tradicije italskih majstora iz vremena kasne langobardske i rane franačke vladavine, dok je, posve suprotno, arhitektonske ranosrednjovjekovne spomenike smatrao tvorevinama tek pridošlih Hrvata, skovavši pritom sintagmu o “malim crkvicama slobodnih oblika“. Nakon više od devedeset godina od objave Karamanove čuvene knjige, zanimljivo je sagledati koliko su njegove teorijske rasprave o porijeklu i razvoju ranosrednjovjekovne umjetnosti na istočnoj obali Jadrana odoljele protoku vremena, tj. spoznajama do kojih je, od vremena publiciranja "Kolijevke", došla suvremena arheološka i povijesnoumjetnička znanost. Iako je većina Karamanovih teza danas s pravom odbačena, zajedno s teorijama koje je i on sam kritizirao, činjenica je da je njegovo iskusno oko školovanog povjesničara umjetnosti prilikom obrade velikog broja predromaničkih spomenika primijetilo brojne važne pojedinosti i detalje, kao i da je pojedine likovne fenomene sagledavao i kontekstualizirao trezvenije od većine svojih prethodnika i suvremenika. To je rezultiralo pisanjem nekih izvrsnih analiza i kritičkih osvrta te iznošenjem važnih spoznaja koje su značajno doprinijele i kasnijoj periodizaciji i usustavljivanju, ali i ukupnom znanstvenom vrednovanju spomenikâ hrvatske predromaničke umjetnosti. |
