| Popis: |
Filozofske implikacije imaju odjek na sestrinsku praksu zbog tehnologije i klimavog sustava vrijednosti. Diktiraju raskorak između determinizma i slobodne volje, istine, ljepote i boljeg rangiranja nasuprot življenju apsolutnih vrednota. Što je savršenije obrazovanje to je veće gušenje potencijala i kreativnosti. Mehanizmi vrednovanja, procjenjivanja, mjerenja, testiranja jačaju sustave i strukture. Ljudski je kapital mnogo više i nije samo onaj koji se može prodati na tržištu. Umjetnički i kreativni potencijal osobe oplemenjuje i ispunjava život, a posebno u situaciji ako je ranjiv, što je prisutno u radu s pacijentima. Tako nastaje filozofski konflikt između etičkog modela redukcionizma i holizma. Redukcionizam je teorija i proces gdje se složeni podatci ili fenomeni svode na jednostavnije elemente. Holizam je teorija gdje su deterministički faktori i fenomeni nedjeljive cjeline. Ako zastupamo ideju redukcionizma, sve trpamo u formu provjerenog sustava, gubimo fine sadržaje i širu sliku, što može biti presudno za individualni pristup pacijentima. Holistički je model teži za realizaciju, ali uzima u obzir individualne prioritete i fine nijanse svakog sadržaja i postupka. U zadnje vrijeme rasprava ide u smjeru da redukcionisti vode prema holističkom pristupu, iako oba modela imaju svoje prednosti, ali i nedostatke. U sestrinstvu je rješenje paradoksa jasnije, holistički pristup vodi, nema crno-bijele situacije, već sam individualni pristup i veća tolerancija autonomije pacijenta fokusira na različite aspekte svakog problema u zdravstvenoj njezi. Što to znači sestrinstvu kao profesiji? Kao nedostatak, redukcionistički gledano velika količina činjenica gradi planinu podataka, rezultira učenim doktoratima, a zapravo gledajući u budućnost stvara umišljenost koja se sama okreće protiv njih samih i udaljuje od pacijenta kojeg revno uvjerava u svoju svemoć. Jednako je opasna druga krajnost holizma koja zbog nepotizma skriva neznanje, pojedine pogreške vidi kao nevažne detalje, uzdiže osobna ispunjenja u karijeri, a žmiri u objektivnom zapažanju. Opravdanost je ove rasprave u željenom boljitku budućnosti razvoja struke. Sutrašnji kontrolni ispiti u obrazovanju medicinskih sestara ne mogu se samo zadovoljiti vlastitim rezultatima već i potrebama u praksi. Pozitivno gledano, redukcionisti se više bave odrazom materijalnog svijeta, što je prevladavajući društveni stav, a etički izazovi holizma vode prema volji i osjećajima (ugoda i neugoda). Sve u svijetu, posebno čovjek, odnosi se na cjelovitost i svrhu. Metodološki odnos redukcionizma i holizma više podliježe srcu koje je nadređeno umu, osjeća njegove granice, a smiruje se tamo gdje je istina, što je i cilj ove teme. |
