| Autor: |
Čalošević, S, Kadojić, M, Kirner M, Madjar-Klaić S, Puškadija T, Perković I. |
| Přispěvatelé: |
Barac, Boško, Butković Soldo, Silva, Tomić, Svetlana, Mirošević Zubonja, Tea |
| Jazyk: |
chorvatština |
| Rok vydání: |
2010 |
| Předmět: |
|
| Popis: |
Uvod: Kod pacijenata s oštećenjem kralježnične moždine moguće je metodama SSEP i kortikalne i spinalne stimulacije razlikovati nepotpuno od potpunog oštećenja kralješnične moždine. Rani povratak SSEP je obično, iako ne uvijek, nagovještaj motornog oporavka. Cilj rada: Usporediti rezultate nalaza SSEP s kliničkim neurološkim statusom i funkcijom motornog oporavka kod pacijenta s dijagnozom ozljede kralježnične moždine te objektivnije ocijeniti poremećaj motorike, planirati mjere rehabilitacije te prognozirati i pratiti funkcionalni oporavak. Prikaz slučaja: 25-godišnji pacijent stradao je u prometnoj nesreći u ožujku 2009 god.i zadobio prijelom petog slabinskog kralješka, transekciju istmičnog dijela aorte, prijelome dugih kostiju donjih ekstremiteta i subduralni hematom desno kranijalno. Razvio flakcidnu paraplegiju s očuvanom kontrolom sfinktera i očuvanim osjetom na donjim ekstremitetima. MTR na donjim ekstremitetima cijelo su vrijeme ugašeni dok su KTR uredni i prisutni u sve tri etaže. Tijekom 12-mjesečnog perioda rehabilitacije zamijećene su voljne kontrakcije medijalnih mišića obje natkoljenice koje nisu izazivale funkcionalno značajne pokrete. U dva navrata učinjena je MR torakalne i lumbosakralne kralježnice kojom je prikaz medule spinalis u cijelosti uredan, kao i nalaz torakalne kralježnice, dok je vidljiv dorzalni pomak stražnjeg koštanog fragmenta LV kralješka s kompresijom na duralni sakus i suženje i.v. foramena na visini LIV-LV lijevo. Temeljem kliničkog neurološkog statusa tijekom rehabilitacije te nalaza MR kralježnice pacijent je upućen na elektrofiziološka testiranja s ciljem daljnje objektivizacije nivoa oštećenja živčanog sustava. Rezultati testiranja: Neurografskim analizama motoričkih vlakana n.peroneus communisa lijevo površinskim elektrodama nije se uspjelo dobiti evocirani mišićni odgovor. U dva navrata učinjen je SSEP n.tibialisa te je prvotni nalaz bio bez odgovora obostrano dok je ponovljeni SSEP n.tibijalisa (u razmaku od 12 mjeseci) izazvao kortikalni odgovor lijevo vrlo niske amplitude i znatno produljene latence. Zaključak: Nalazi SSEP u korelaciji s kliničkim oporavkom te rezultatima ponovljene MR kralježnice sugeriraju na dvojbenost isključivo centralnog oštećenja kao etiološke dijagnoze. Našeg ćemo pacijenta i dalje pratiti te ovisno o kliničkom statusu i funkcionalnom oporavku primjenjivati odgovarajuće mjere rehabilitacije i elektrofiziološke terapijske metode (elektrostimulacija živaca i mišića, funkcionalna električna stimulacija, EMG biofeedback trening). |
| Databáze: |
OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|
