| Popis: |
Godine 1944. objavio je hrvatski filozof, jezikoslov, albanolog, leksikograf i prevoditelj Kruno Krstić nevelik članak o knjizi Slavka Ježića "Hrvatska književnost od početka do danas: 1100 – 1941". Članak je izašao u listu "Hrvatski narod" pod naslovom "Malo nevezanog i nestručnog razgovora o »Hrvatskoj književnosti« Dra Slavka Ježića", i to 3. kolovoza, otprilike tri mjeseca nakon što je knjiga bila objavljena. Knjiga se je naime u "izlozima knjižara" pojavila potkraj travnja, upravo 27., kako nas 29. travnja u istome listu izvješćuje Vinko Nikolić u razgovoru što ga je vodio sa Slavkom Ježićem, gdje kaže "pred dva dana". To su godine kada je Krstić jako puno pisao i dosta objavljivao, posebice od 1940. do 1945., kako o filozofiji i o jezikoslovlju, tako i o hrvatskome (književnome) jeziku i o (hrvatskoj) književnosti. U prilogu se razmatra Krstićev poziv na trijeznu procjenu Ježićeve "Hrvatske književnosti", knjige koja je, prema njegovim riječima, izazvala "kudikamo više razgovora i ustmenih ocjena nego javnih prikaza i kritika". Poziv je to na smirenu i stručnu prosudbu, onkraj "ognjice pozlieđenih taština", u kojima se očituje "ono mračno, duboko osobno, »ljudsko, nadasve ljudsko«". Navedeni Krstićev članak, gledajući u okviru "ranoga čitanja" Ježićeva djela, zauzimlje (ne samo redoslijedom objavljivanja) središnje mjesto, naime između također nevelika prikaza što ga je pod naslovom "Dr. Slavko Ježić: »Hrvatska književnost od početka do danas, 1100.–1941.«" objavio Ton Smerdel 25. svibnja u listu "Nova Hrvatska", i razmjerno opširna članka Antuna Barca "Putovi hrvatske književnosti", koji je objelodanjen u kolovoškome broju "Hrvatske revije". Pri tome je, kako pokazuje raščlamba, Krstićev osvrt moguće čitati na dvjema razinama. S jedne je strane Krstić, smirivši strasti, upozorio na nedvojbene vrijednosti Ježićeve "Hrvatske književnosti", koje će biti prepoznate istom potkraj prošloga stoljeća, no s druge je strane ujedno, bez ikakva nametanja i, reklo bi se, "usput", usprkos "nestručnosti" koju navodi u naslovu članka, iznio i svoje poglede na hrvatsku književnost, na njezinu povijest, na njezine domete, ukoliko se oni razmotre pod vidikom estetike, pa i poglede na samo pisanje povijesti (hrvatske) književnosti. |
