| Popis: |
Pad pacijenta iz bolničkog kreveta u bolničko zdravstvenoj ustanovi spada u neželjene događaje i kao takav jedan je od pokazatelja sigurnosti pacijenata i indikator kvalitete sustava. Evidentirani broj padova bolesnika iz kreveta, prema statističkim podacima Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi110, u bolničko zdravstvenim ustanovama je izuzetno visok, ali istodobno nije u korelaciji sa stvarnim stanjem i iskustvenim spoznajama osoblja u bolničko zdravstvenim ustanovama. Praksa pokazuje da su padovi iz bolničkog kreveta učestali, ali i da ne postoji realan prikaz stvarnog broja padova s obzirom da niti jedno istraživanje na tu temu nije provedeno korištenjem zadovoljavajuće metodologije i tehnologije. Većinu padova, preko 90% njih, moguće je spriječiti korištenjem ispravnih mjera i rješenja za sprječavanje padova. Posebnu pažnju treba usmjeriti prevenciji pada jer pad može još više otežati liječenje. Obzirom da može doći do fraktura, krvarenja, smanjene pokretljivosti i invalidnosti svaki pad, bez obzira na ishod, bolesnicima produžuje trajanje hospitalizacije i povećava troškove liječenja. Trenutno dostupni sustavi za procjenu rizika od pada bolesnika su nesavršeni, nedostaju im praćenje vremenske dinamike i interindividualnih razlika u ponašanju bolesnika. Primjenom inteligentnih IT sustava, uz monitoring u stvarnom vremenu, omogućila bi se procjena situacija višeg rizika i pravovremeno alarmiranje prije nego se pad dogodi. Jesu li padovi iz bolničkog kreveta pojedinačni incidenti ili njihov broj i učestalost ukazuje da se radi o nevidljivoj krizi sustava? Koje su posljedice za pacijente i kakav financijski teret za zdravstveni sustav Republike Hrvatske predstavljaju takvi padovi? Kako učinkovito prevenirati padove, ublažiti posljedice i pojednostavniti rad bolničkog osoblja? To su pitanja na koja će se ovim radom pokušati odgovoriti. |
