| Popis: |
Plemstvo na prostoru hrvatskih zemalja pod habsburškom vlašću u 18. stoljeću bilo je naglašeno višejezično, što je posljedica triju faktora: izbora latinskog jezika kao službenog u civilnom dijelu Ugarskoga Kraljevstva, izbora njemačkog jezika kao službenog u austrijskim i češkim nasljednim zemljama / Vojnoj krajini te obrazovanja u modernim stranim jezicima u vrijeme prosvjetiteljstva. U sačuvanim korespondencijama plemićkih obitelji u Hrvatskoj 18. stoljeća sadržana su pisma na brojnim jezicima, a izbor jezika pritom je uvelike ovisio o obrazovanju autora pisma, korištenoj terminologiji, osobnim odnosima s korespondentom i očekivanjima od strane autora pisma. Izlaganje ima za cilj ukazati na važnost razumijevanja izbora jezika u specifičnim prepiskama, a temeljeno je na korespondencijama ugarsko(-hrvatskih) velikaških obitelji te obitelji srednjega plemstva sačuvanim u Mađarskom i Hrvatskom državnom arhivu. Istaknut će se razlozi višejezičnosti plemstva sve do polovice 19. stoljeća te propitati utjecaj habsburške obrazovne politike, odnosno, hrvatsko-slavonskog plemstva u afirmaciji nacionalnog jezika. |
