| Popis: |
Nanoemulzije, zbog svojih specifičnih svojstava, dobivaju sve veći značaj u odnosu na klasične emulzijske sustave. Mala veličina kapljica disperzne faze, kinetička stabilnost i prilagodljiv izgled (mliječno bijele do transparentne) otvaraju im mnoga područja primjene, pogotovo u farmaceutskoj industriji u vidu poboljšanih nosača lijekova. U ovom radu ispitivane su nanoemulzije U/V tipa sa sojinim uljem kao disperznom fazom. U pripravi su korištena četiri različita surfaktanta u rastućim koncentracijama: Polisorbat 80, Polisorbat 60, Pluronic F68, Cremophor EL. Nanoemulzije su pripremljene visokoenergetskom metodom, mikrofluidizacijom. Određivane su im veličina kapljica, indeks polidisperznosti i vrijednost zeta-potencijala. Svaki od parametara određivan je dva puta. Prvo mjerenje obavljeno je odmah nakon obrade uzoraka mikrofluidizatorom, dok je drugo provedeno 10 dana nakon mikrofluidizacije, u svrhu ispitivanja stabilnosti pripravljenih nanoemulzija. Dobiveni rezultati ispitivanja veličine pokazuju nepovoljne vrijednosti PDI što ih čini manje otpornima na procese destabilizacije (Ostwaldovo zrenje, flokulacija). Ispitivanje zeta-potencijala pokazuje prisustvo blago negativnog naboja na površini kapljica kod svih ispitivanih nanoemulzija, što je posljedica prisustva slobodnih masnih kiselina iz sojinog ulja. Mjerenja obavljena 10 dana nakon priprave pokazuju ujednačenost s rezultatima dobivenima odmah nakon mikrofluidizacije. Izuzetak su rezultati ispitivanja zeta-potencijala uzoraka s Polisorbatom 60, gdje je vidljivo primjetno povećanje vrijednosti kod svih masenih udjela surfaktanta. Ukupno gledano, najpovoljnije rezultate ispitivanja dale su nanoemulzije s Crempohorom EL kao surfaktantom. |
