| Popis: |
Cilj rada bio je utvrditi u S-EUROP sustavu i usporediti kakvoću polovica tovljenika (iz slobodnog otkupa) proizvedenih u hrvatskim poljodjelskim obiteljskim gospodarstvima (koja se na tržištu samostalno pojavljuju kao uzgajivači, proizvođači i prodavači svinja) u odnosu na kakvoću polovica zemalja EU s razvijenim svinjogojstvom, te uz analizu brojnog stanja i strukture vlasništva krmača i suprasnih nazimica ukazati na perspektive svinjogojstva obiteljskih gospodarstava vezano za ulazak Hrvatske u WTO. Utvrđeni rezultati pokazali su da se u Hrvatskoj (u prošlosti, a i danas) od ukupnog broja krmača i suprasnih nazimica prema strukturi vlasništva 83% nalazi u obiteljskim gospodarstvima, a 17 % u bivšim društvenim farmama za koje se u HSSC vodi evidencija o uzgoju, selekciji i proizvodnosti za razliku od obiteljskih gospodarstava iz kojih je u 1999. godini od ukupno 164 tisuće u evidenciji bilo svega 3, 9% krmača. Broj uzgajivača iz obiteljskih gospodarstava koji drže krmače za koje HSSC vodi evidenciju, od 549 u 1997. povećan je za 2, 28 puta u 1998, a za 2, 5 puta u 1999. Od ukupnog broja uzgajivača u 1999, 87, 1% drži 1 3 krmače, a 1, 2 % više od 20 krmača. Kakvoća polovica na liniji klanja od 259 tovljenika procijenjena je metodom Dvije točke, a analiza je obavljena unutar trgovačkih klasa S-EUROP sustava i prema skupinama klaoničkih masa I (optimalne 80 104, 9 kg), II (lagane 50 79, 9 kg), III (teške 105, 0 120 kg), (Pravilnik, NN 119/99). Utvrđene prosječne vrijednosti za kakvoću polovica naših tovljenika bile su 47, 91% mišićnog tkiva (R) i 91, 92 kg, a u razvijenim zemljama EU, 56% m. t. (E) i 82 kg. Distribucijom unutar trgovačkih klasa od ukupno 259 analiziranih polovica utvrđeno je u klasama: S 0, 8, E 3, 1, U 19, 3, R 58, 7 i O 18, 1 posto polovica. Analizom prema klaoničkim masama polovica utvrđeno je unutar skupine I 70, 7, II 15, 4 i III 14, 0 posto polovica. Unutar skupina klaoničkih masa I, II i III bilo je klase S 0, 6, 2, 5, 0 ; E 1, 6, 12, 5, 0 ; U 18, 6, 27, 5, 13, 9 ; R 62, 8, 57, 5, 38, 9 ; O 16, 4, 0 i 47, 2 posto polovica. U Hrvatskoj samostalna obiteljska gospodarstva zbog usitnjene strukture vlasništva rasplodnih krmača bit će ograničavajući čimbenik razvoju uzgojnog svinjogojstva*, što će otežavati konkurentnost naše svinjogojske proizvodnje** u odnosu na razvijene zemlje. Uključivanjem Hrvatske u svjetske integracijske procese za očekivati je da će nekonkurentnost u proizvodnji svinjskog mesa u odnosu na zemlje razvijenog svinjogojstva biti poticaj promjena u razvoju tehnologija organizacije, i strukture proizvodnje u obiteljskim gospodarstvima, ali i svinjogojstva u cjelini. |
