| Popis: |
U ovom radu ispitivala se osjetljivost numeričkih simulacija međudjelovanja smorca i duboke konvekcije nad Istrom. Odabran je dan 9. srpnja 2006. kada su uvjeti za njihov razvoj bili povoljni. Unutar korištenog mezoskalnog modela WRF (eng. Weather Research and Forecasting) izabrano je ukupno devet načina prezentacije atmosferskog graničnog sloja i mikrofizičkih oborinskih procesa. Od shema graničnog sloja odabrane su Yonsei State University (YSU), Mellor Yamada Janjić (MYJ) i Bougeault-Lacarerre (BL) sheme. Svaka opcija sheme za granični sloj vezana je uz određen tip sheme za prizemni sloj. Od dostupnih shema za mikrofizičke procese u modelu odabrane su Kesslerova shema, Linova shema te WSM6 shema od kojih neke uključuju sve navedene oblike vode, dok druge imaju određena pojednostavljenja. Rezultati modela su ispitani i uspoređeni s: (1) dnevnim prizemnim mjerenjima na tri glavne postaje (Pazin, Rijeka i zračna luka Pula), (2) istovremenim mjerenjima (u 14 sati po lokalnom vremenu) na 24 postaje, te satelitskim i radarskim produktima. Rezultati ispitivanih statističkih parametara pokazuju očekivani trend precjenjivanja brzina prizemnog vjetra i smanjenih dnevnih amplituda temperature na 2 m visine. Najlošiju reprodukciju daje Kessler shema za mikrofiziku oblaka bez obzira na odabranu shemu graničnog sloja. Nasuprot njoj, Linova shema daje dobre rezultate za brzinu u kombinaciji s MYJ shemom za granični sloj, te za temperaturu uz korištenje YSU sheme graničnog sloja. Dodatni numerički testovi osjetljivosti u kojima su bili isključeni procesi mikrofizike u modelu najbolje su pokazali osjetljivost smorca o korištenim shemama graničnog sloja. Najviši i najbrži smorac dobiva se u simulacijama s YSU shemom, a najniži i brzine slične BL shemi daje shema graničnog sloja MYJ. U slučaju Kesslerove parametrizacije koja predstavlja relativno jednostavnu shemu, u svim kombinacijama je prisutna visoka naoblaka koja ne dozvoljava razvoj smorca i nije u skladu s opažanjima. Tek se kompleksnijim predstavljanjem oborinskih procesa dobivaju realniji rezultati, kao što su pokazale sheme mikrofizike Lin i WSM6. Vrijeme i lokacije nastale konvekcije veoma su slične stvarnim, s iznenađujuće dobrim predstavljanjem krajnjih, stratiformnih faza duboke konvekcije. Oborina se u obje sheme precjenjuje, pri čemu više u shemi WSM6, zbog čega bi korisnije bilo koristiti Lin shemu mikrofizike. |
