| Popis: |
U prilogu je prvo objašnjen pojam povijesne muzeologije. Potom je opisano gospodarsko, geopolitičko i društveno-kulturno stanje u Hrvatskoj u 16. stoljeću koje je znatno utjecalo na (ne)stvaranje zbirki. U to doba prevladavaju crkvene i privatne riznice, nešto je malo epigrafskih i numizmatičkih zbirki, no onih pravih zbirki znanstvenika kojima Europa u to doba već obiluje u nas nema. Stoga su pažljivo analizirane pojedinačne male pojave: epigrafski zapisi Marka Marulića, prostorna shema studiolo-vrt nazočna na jugu (ali bez dokazanih zbirki) i tako karakteristična za sabirateljski svijet na Apeninskom poluotoku u to doba, te napokon i kuća knjiiževnika P. Hektorovića kao jedini naš primjer ars memoriae ili vještine pamćenja. Zapravo, duh enciklopedizma u Hrvatskoj u 16. stoljeću ponajviše je vidljiv u knjigama - tekstovima. Knjiga je osnovni medij širenja znanstvenih informacija kao i kulturnih, knjiga ili natpisi su objekti prikupljanja i reprezentanti jednog vremena uspostavljeniog na principu sličnosti. |
