| Popis: |
Popularna shvaćanja konstrukta uglavnom vrlo ambiciozno i nekritički navode pretpostavke da je emocionalna inteligencija u stanju objasniti većinu ostatka varijance školskog uspjeha, koju nije uspjela objasniti akademska inteligencija. Međutim, ozbiljniji pristupi koji se temelje na znanstvenoj metodologiji puno su skromniji u procjeni prognostičkih sposobnosti emocionalne inteligencije, a posebno ističu problem operacionalizacije, kao i načina ispitivanja samog konstrukta. Cilj ispitivanja je bio provjeriti odnos između akademske i emocionalne inteligencije (kompetentnosti), kao i prognostičke mogućnosti ovih varijabli u procjeni školskog (akademskog) uspjeha. Na uzorku od 179 gimnazijalaca primijenjeno je nekoliko testova akademske inteligencije iz baterije Kalifornijskog testa mentalne zrelosti, Test analize emocija i Upitnik emocionalne kompetentnosti, koji mjeri tri facete: uočavanje emocija kod sebe i drugih, izražavanje emocija i upravljanje svojim i tuđim emocijama. Rezultati su pokazali da postoji značajna i umjerena pozitivna korelacija između testova akademske i emocionalne inteligencije (sposobnosti analize emocija), ali ne i između testova i upitnika emocionalne kompetentnosti (inteligencije). Verbalni faktor akademske inteligencije i emocionalna kompetentnost su se (pored varijable spola ispitanika) pokazali značajnim prediktorima školskog uspjeha, ali su uspjeli objasniti tek skroman dio (14, 7%) njegove varijance. |
