| Popis: |
Alergijske bolesti, kao prevelike i nepotrebne imunološke reakcije organizma, mogu nastati na bilo kojem organu koji je u neposrednom kontaktu s vanjskim svijetom: na koži, koja je vanjski omotač našeg tijela, na probavnom sustavu, gdje tvari iz okoliša – hrana, direktno ulaze u tijelo, i na dišnom sustavu, jer udišemo zrak iz okoliša, zajedno s njime i razne čestice prašine te štetne plinove i pare. Na dišnom sustavu alergijska reakcija može zahvatiti gornje ili donje dišne putove, ili oba sustava zajedno. Na gornjim dišnim putovima razvija se alergijski rinitis i/ili konjuktivitis, alergijska upala sluznice nosa i očiju, a na donjim dišnim putovima nastaje astma. Alergijske bolesti dišnog sustava spadaju među najčešće alergijske bolesti čovjeka, iako se to mjenja ovinsno o dobi čovjeka. U ranoj dojenačkoj dobi najčešće su gastrointestinalne alergije s preosjetljivošću na mlijeko, jaja ili neke druge alergene iz hrane. U dobi od tri-četiri mjeseca do godinu dana najčešći je alergijski dermatitis, ili neurodermitis, s crvenilom, svrbežom i hrapavošću kože na obrazima, iza ušiju, pregibima laktova, šaka, koljena ili stopala. U doba puberteta najčešća alergijska bolest postaje alergijski rinitis, koji kasnije kroz život čvrsto drži prvo mjesto, uz pojavnost bolesti u oko 10-15% odraslog pučanstva. Astma se obično javlja između druge i treće godine života, češće u muške djece, i kroz život zahvaća oko 5-7% odraslih ljudi. |
