| Popis: |
Važno mjesto među etnografima u Hrvatskoj pripada fra Silvestru Kutleši (Gornji Vinjani, 1876. – Imotski, 1943.) koji se školovao u Posušju, Imotskom, Sinju, Visovcu, Šibeniku i Makarskoj gdje je za svećenika zaređen 1898. godine. Nakon završetka studija imenovan je profesorom na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju (1899.– 1915.) gdje je predavao latinski, grčki i hrvatski jezik te povijest i zemljopis. U Lovreću je od 1915. do 1922. godine bio župnik. Tada je od naroda zapisivao pjesme i pripovijetke, „živu besjedu“, izreke i poslovice. U Makarskoj je bio gvardijan od 1922. do 1923., a potom je dvanaest godina bio župnik u Runovićima. Ostavio je trajan trag kao dušobrižnik i uzoran etnograf. Prema uputama Antuna Radića prikupio je golemu etnografsku građu (775 stranica), uredio je i 1937. predao Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Zbog ratnih i drugih neprilika to kapitalno djelo fra Silvestra Kutleše naslovljeno „Život i običaji u Imockoj krajini“ objavljeno je tek 1993. godine. Svojevrstan Kutlešin nasljednik je fra Jozo Grabovac rođen 1952. godine u Prološcu Gornjem kod Imotskoga. Iznimno je važno njegovo djelo „Povijest, vjera i kulturna baština u Imoti“ publicirano 2017. godine. Fra Jozo je 2021. godine publicirao monografiju „Silvestar Kutleša“ u kojoj donosi odabrane tekstove iz Kutlešine monografije Život i običaji u Imockoj krajini kao i neke usmene epske pjesme koje su objavljene ali i one koje su još u rukopisu. |
