Promjene u populacijama Cryphonectria parasitica u Hrvatskoj u posljednjih deset godina

Autor: Ježić, Marin, Mlinarec-Novosel, Jelena, Nuskern, Lucija, Tkalec, Mirta, Katanić, Zorana, Vuković, Rosemary, Krstin, Ljiljana, Poljak, Igor, Idžojtić, Marilena, Ćurković-Perica, Mirna
Přispěvatelé: Rešetnik, I, Ljubešić, Z.
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2016
Předmět:
Popis: Rak kore pitomoga kestena ozbiljna je bolest proširena po čitavom Svijetu. Uzrokuje je gljiva Cryphonectria parasitica, koja je tijekom prve polovice XX. stoljeća iz istočne Azije unesena u Ameriku i Europu. U Hrvatskoj je bolest prvi puta zabilježena tijekom 50-tih godina XX. stoljeća na području Lovrana, da bi se tijekom sljedećih 20-tak godina proširila čitavim teritorijem zemlje, uzrokujući oštećenja i smrt stabala kestena. Jedina uspješna metoda (biološke) kontrole ove bolesti je korištenjem mikovirusa – Cryphonectria hypovirus 1 (CHV-1). Širenje mikovirusa kroz populaciju gljive ovisi o tzv. sustavu vegetativne (ne)kompatibilnosti (vc), koji je u slučaju C. parasitica kontroliran sa najmanje šest bialelnih vic lokusa. Posljednje istraživanje raznolikosti vc tipova, kao i prevalencije CHV-1 u populacijama C. parasitica na području Hrvatske napravljeno je pred desetak godina. Stoga su tijekom 2014/2015 obavljena terenska istraživanja na tri populacije koje su bile predmetom i prethodnog istraživanja kako bi se utvrdile eventualne promjene u populacijama, kako promjene raznolikosti vc tipova, tako i prevalencije CHV-1. Naše istraživanje je pokazalo da je u svim populacijama raznolikost vc tipova značajno porasla: Shanonov indeks raznolikosti 2004/2005 se kretao od 0, 63 (Ozalj) do 1, 69 (Buje), da bi se tijekom zadnjeg istraživanja povećao na vrijednosti od 1, 77 (Ozalj) do 2, 45 (Buje). Shanonov indeks raznolikosti povećao se zbog pojave novih vc tipova koji nisu bili zabilježeni prije deset godina, no oni su trenutačno zastupljeni u vrlo malom postotku. Interesantno je i opažanje da je u populacijama u kojima je nađen vrlo veliki postotak hipovirulentih uzoraka (55, 8% u Hrvatskoj Kostajnici, 44, 1% u Ozlju) taj broj dramatično smanjen (30, 9% u Hrvatskoj Kostajnici i 27, 8% u Ozlju). U Buju u kojem je i prije deset godina utvrđena relativno mala prevalencija hipovirulenih uzoraka (12, 7%), taj se postotak nije mnogo promijenio (blagi porast na 19%). Ovi brojevi ukazuju na dvije alarmantne činjenice – broj i raznolikost vc tipova je u posljednjih deset godina značajno porastao, dok se istovremeno prevalencija CHV-1 dramatično smanjila. Ovo je vrlo problematičan nalaz za populacije pitomoga kestena koji ukazuje da je prirodno uspostavljena biološka kontrola u opasnosti da postane neodrživa, upravo zbog povećanja broja vc tipova i time otežanog širenja CVH-1 kroz populacije C. parasitica.
Databáze: OpenAIRE