| Popis: |
Hrvatska se nalazi na sedmom mjestu u Europi po prekomjernoj tjelesnoj masi i pretilosti u djece od 7 do 11 godina (Currie i sur., 2012). Nadalje, zabrinjavajući statistički podaci potvrđuju kako 33% dječaka i 20% djevojčica ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo u Hrvatskoj (Šimetin, Mayer, Musić Milanović, 2016). Jedno od pojašnjenja statističkih podataka su loše životne navike djece koje mogu imati posljedice po zdravlje, ne samo u djetinjstvu nego i u odrasloj dobi, utječući na razvoj kroničnih nezaraznih bolesti u budućnosti. PETICA- igrom do zdravlja je program koji se provodi od školske godine 2014./2015. u nižim razredima osnovnih škola Grada Zagreba te je tijekom godina uključeno preko 9500 dionika. Tijekom tog razdoblja provedena je intervencija u kojoj je sudjelovalo preko 4500 učenika u dobi od 8 do 10 godina u 16 škola. Cilj projekta je edukacijom o važnosti pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti u svakodnevnom životu promijeniti stavove, navike i znanja učenika. Nadalje, edukacijom se nastojalo stvoriti zdravije životne navike te tako utjecati na njihovo ponašanje povezano uz zdravlje. Prije provedbe programa osmišljeni su edukativni materijali za učenike koji sudjeluju u trogodišnjem ciklusu programa PETICA. Materijale je odobrilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a edukaciju su proveli prethodno educirani učitelji razredne nastave te studenti Prehrambeno- biotehnološkog fakulteta i Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sklopu razredne nastave putem predavanja i radionica. Po dobivenim suglasnostima od roditelja, učenici su uključeni u program te je provedena evaluacija prije te po završetku provedbe edukacije učenika krajem svake školske godine evaluacijskim upitnicima. Također, provedena su antropometrijska mjerenja kojim su praćene promjene u tjelesnoj masi učenika u razdoblju od tri godine. Statističkom obradom uočene su promjene stavova, znanja i navika učenika. Nadalje, uočeno je kako učenici koji redovito unose tekućinu i češće vježbaju imaju manju tjelesnu masu dok učenici koji ne doručkuju redovito imaju veću tjelesnu masu. Zaključno, tijekom četiri godine provedbe projekta statistički podaci potvrdili su uspješnost programa promjenama stavova, znanja i navika učenika sudionika u programu, no važno je istaknuti kako je prevencija kroničnih nezaraznih bolesti dugotrajan proces radi čega je važno kontinuirano djelovati ciljanim preventivnim programima. |
