| Popis: |
Nedvojbeno je da 32 tisuće registriranih medicinskih sestara predstavljaju najveću skupinu zdravstvenih djelatnika čija se uloga i opisi poslova pod izazovima vremena posljednjih desetljeća značajno i stalno mijenjaju. Sestrinstvo se razvilo u disciplinu za koju su potrebna znanja i vještine u neprestanom suočavanju na novim izazovima poput napretka medicine, novih dijagnostičkih i terapijskih metoda liječenja, skraćivanja boravka bolesnika u bolnici, društvenih zbivanja, demografskih promjene, napretka znanosti i primijenjenih znanstvenih disciplina i razvoja visoke tehnologije (MZOS, 2013.) Pored nebrojenog, presudan utjecaj na usmjeravanja razvoja sestrinstva na našim prostorima ima politika, kako opća, tako poglavito i one posebne politike što uključuje socijalnu, gospodarsku, kulturnu, prosvjetnu, a posebno zdravstvenu i obrazovnu koje se s razvojem sestrinstva neraskidivo prožimaju. Pastuović (2012) ističe da "svaka politika nastoji biti uspješna, a obrazovna politika nastoji svoju uspješnost najčešće postići obrazovnim reformama, odnosno sistematskim promjenama koje zahvaćaju sve dijelove sustava jer se upravo kroz reforme najčešće provodi promjena određenih obrazovni politika". Sukladno navedenom, obrazovanje medicinskih sestara naročito u proteklih stotinu godina doživjelo je više korjenitih reformi koje su značajno utjecale na razvoj sestrinske struke. |
