| Popis: |
Posebno mi je zadovoljstvo cjelokupnoj hrvatskoj zainteresiranoj javnosti predstaviti, prema brojnim kritikama, najobuhvatniju, najpotpuniju i teorijsko-metodološki najutemeljeniju knjigu/udžbenik turističke geografije koji postoji u svjetskoj ponudi sličnih izdanja. Ova knjiga ne objašnjava samo glavne teme proučavanja turističke geografije, nego prikazuje i distinkciju između turizma i rekreacije, dvije osnovne komponente čovjekova korištenja slobodnog vremena, s kompleksnog prostornog aspekta. U cijelom djelu prisutan je problemski, tematski pristup što ju razlikuje od brojnih starijih izdanja/udžbenika turističke geografije u kojima se kao osnovni cilj turističke geografije nazirala deskripcija i prostorni razmještaj prirodnih i društvenih turističkih faktora. Zanimljivo da autori, poznati turistički geografi, C. Michael Hall (University of Otago, Novi Zeland) i Stephen J. Page (University of Stirling, Škotska, UK) u periodu pisanja ove knjige nisu bili zaposleni u matičnim, geografskim znanstvenim ustanovama što nikako ne umanjuje vrijednost njihovog kapitalnog djela. Knjiga se sastoji od uvodnih razmatranja, osam glavnih poglavlja podijeljenih u brojna potpoglavlja, projekcije daljnjeg razvoja teorijskog i aplikativnog segmanta turističke geografije kao geografske discipline te iznimno bogatog popisa literature (pedeset stranica citiranih bibliografskih jedinica!) i indeksa pojmova. Na kraju svakog potpoglavlja nalaze se zaključna razmatranja, pitanja – što sugerira da je riječ o sveučilišnom udžbeniku te prijedlog osnovne literature za daljnje proučavanje iznesene građe. Navedena tri strukturna elementa čitatelju uvelike olakšavaju svladavanje prezentirane kompleksne problematike. Unutar svakog poglavlja nalaze se brojni primjeri (insights i case studies) pomoću kojih su pobliže približeni i objašnjeni mnogi problemi kojima se bavi suvremena turistička geografija. Tekst je oplemenjen brojnim grafičkim prilozima, fotografijama i tablicama što dodatno upotpunjuje prikaz iznesene problematike. Prvo poglavlje (Introduction: tourism matters!) daje osnovne teorijsko-metodološke postavke moderne turističke geografije te objašnjva zašto je potrebno turizam, kao kompleksan fenomen, proučavati i s prostornog, geografskog aspekta. Posebna pažnja dana je objašnjenju međuodnosa turizma i rekreacije kao glavnih oblika upražnjavanja čovjekovog slobodnog vremena. Prikazan je i povijesni razvoj, mjesto turističke geografije unutar geografije u cjelini te mogućnosti njezine aplikacije. Autori turističku geografiju vide kao mladu, ali zbog sve većeg značenja turizma u svijetu, vrlo ekspandirajuću socijalnogeografsku disciplinu. Valja istaći da je predočeno i značenje kao i glavne teorijsko-metodološke odrednice turističke geografije i u državama izvan dominantnog utjecaja anglosaksonske geografske škole što zaista predstavlja raritet u izdanjima s engleskog govornog područja. Drugo poglavlje (The demand for recreation and tourism) fokusirano je na sagledavanje turističke potražnje, osnovne pokretačke odrednice razvoja turizma i rekreacije. Pri tome je posebna važnost pridodana motivacijskim faktorima i to odvojeno za rekreaciju i za turizam kako bi se uvidjele i sličnosti i razlike. Unutar poglavlja obrađen je i problem sezonalnosti te financijski aspekt turističke potražnje. Posebnu vrijednost i praktičnost imaju potpoglavlja u kojima se prikazuju metode istraživanja i mjerenja turističke potražnje. U trećem poglavlju (The supply of recreation and tourism) obrađuju se teme iz problematike turističke ponude. Posebno zanimljivo obrađen koncept kompleksnog geografskog proučavanja turističkih destinacija pri čemu se ponajviše ističe važnost njene percepcije, ali i kvantitativnih pokazatelja. Četvrto poglavlje (The impacts of tourism and recreation) za geografe je posebno važno prvenstveno stoga što predstavlja samu srž geografskog istraživanja turizma – prostorni odraz turizma. Autori veliku važnost pridaju održivom razvoju što se primjećuje već iz same strukture poglavlja budući da ono počinje razmatranjem pitanja nosivosti, odnosno opterećenosti prostora. Posebno su – teorijski i na odabranim primjerima - analizirane glavne skupine utjecaja turizma: prostorni, ekonomski, socijalni te ekološki. Peto (Urban recreation and tourism) i šesto (Rural recreation and tourism) poglavlje iznimno dobro analiziraju problematiku razvoja i utjecaja turizma u urbanim i ruralnim sredinama te čitatelju predlažu dobro razrađen metodološki okvir za daljnja istraživanja toga područja. Posebno su razrađena pitanja rekreacije u gradovima i to kroz povijesni, ali i funkcionalni pregled, te se izdvojena glavna područja rekreacije u gradovima. Sve navedeno zaokruženo je potpoglavljem o planiranju rekreacijskih zona u gradovima. Turizam gradova prikazan je odvojeno od rekreacije. Kroz sintezu kvantitativnih i kvalitativnih pristupa dobro je objašnjen geografski koncept navedene problematike. Velika pažnja poklonjena percepciji gradskog prostora u turističkom razvoju. Slično gradskim obrađeni su i ruralni prostori. Jasno je odvojena rekreacija od turizma u ruralnim područjima. U poglavlju o rekreaciji u ruralnim prostorima posebno je izdvojen i objašnjen problem kuća za odmor i rekreaciju kao specifičnog segmenta potražnje s kompleksnim prostornim utjecajima. U analizi turizma ruralnih područja dominira razrada nekoliko ranije spomenutih skupina utjecaja. Na kraju je istaknut klasičan case study kada je o ruralnom turizmu riječ – razvoj i utjecaji turizma u ruralnom prostoru Republike Irske. Sedmo poglavlje (Tourism and recreation in the pleasure periphery: wilderness and national parks) bavi se problematikom ekoturizma, posebne vrste turizma najčešće vezane za zaštićena područja. Autori izvrsno razrađuju problematiku dvije naoko suprotstavljene težnje za korištenjem istog prostora, a to su zaštita i turistička eksploatacija. Problemi zaštite prirode razmotreni su i s pravnog i prostorno-planerskog aspekta. U osmom poglavlju (Coastal and marine recreation and tourism) objašnjena je transformacija obalnih područja od pojave turizma do danas. Prikazan je uspon i pad klasičnog masovnog kupališnog turizma kao i njegove ekološke posljedice. U okviru ovog poglavlja raspravlja se i o problematici u nas sve zastupljenijeg nautičkog turizma kao i turističkih krstarenja. Deveto poglavlje (Tourism and recreation planning and policy) daje vrlo vrijedan pregled do sada korištenih planerskih mjera uz objašnjenja njihove svrhovitosti, pravne utemeljenosti, i realizacije kroz planove i strategije razvoja turizma što na kraju rezultira formiranjem empirijski predisponirane turističke politike. Posljednje, deseto poglavlje (The future) iznosi mišljenja autora o daljnjem razvoju turističke geografije u okviru cjelokupne geografije te razmatra daljnje mogućnosti primjene turističko-geografskih spoznaja u turističkom razvoju pojedinih područja. Posebna pozornost posvećena je mogućnostima GIS-a, kao sustava alata u aplikativnim (turističko)geografskim istraživanjima. Iako je zbog vrlo zahtjevne građe za potpuno razumijevanje ove knjige potrebno određeno predznanje, kao i poznavanje osnova anglosaksonske socijalnogeografske škole, pa se stoga slabije upućenim čitateljima može činiti relativno zahtjevnom, bez sumnje držim da je riječ o ponajboljem izdanju koje sveobuhvatno zahvaća problematiku turističke geografije te bih ga stoga želio toplo preporučiti svima onima koji se bave ili ih zanima ovo područje geografije. |
