| Popis: |
Drugi vatikanski koncil potakao je obnovu moralne teologije a samim time i obnovu izvora moralne spoznaje polazeći od izvora božanske objave u čijem početku, središtu i koncu stoji osoba Isusa Krista. Koncilska obnova moralne teologije i izvora moralne spoznaje treba se odvijati prema nacrtima i smjernicama Koncila. Iako, Koncil ne govori izričito o izvorima moralne spoznaje, ali se čitav koncilski nauk može razumijevati i tumačiti kao i nauk o izvorima moralne spoznaje. Koncil je u središte obnove stavio Božju riječ koja je kao duša čitave teologije pa se i teološko istraživanje nadahnjuje i usmjerava u svjetlu Božje riječi kao poticaj i vrelo iz kojega i u kojem dublje razumijemo otajstvo Boga i čovjeka. Otkrivanje izvora moralne spoznaje stoji u živom i jedinstvenom odnosu s osobom Isusa Krista kao jedincatim moralnim izvorom u kojem se rasvjetljuje temeljni kršćanski moralni poziv vjernika u Kristu kao i obnova ljudskog dostojanstva stvorenog na sliku Božju, a obnovljenog na sliku Kristovu. U ovom istraživanju držimo se temeljnog izvora, a to je nauk sadržan u dokumentima Koncila, posebno u četiri velike konstitucije: dogmatskoj o božanskoj objavi Dei Verbum, dogmatskoj o Crkvi Lumen gentium, pastoralnoj o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes i konstituciji o božanskoj liturgiji Sacrosanctum concilium te u deklaraciji Dignitatis humanae. U ovim koncilskim dokumentima istražujemo što i kako Koncil naučava o spoznaji istine i dobra kao i ključnim elementima moralne spoznaje. U središtu našeg istraživanja je vrijednost i dostojanstvo moralne spoznaje u svjetlu Objave i vjere kao objektivnih i subjektivnih izvora moralne spoznaje. Čovjekovo dostojanstvo razuma i uma po kojima čovjek ima udjela u samom svjetlu božanskog uma i spoznaje otkriva da ljudska razumska narav traga za dubljom istinom, nadilazeći puku materijalnu stvarnost. Sposobnost razumske spoznaje u objektivnim i subjektivnim izvorima moralne spoznaje omogućava čovjeku da prodre do duboke duhovne i transcendentne zbilje. Svaka ljudska spoznaja treba se hraniti znanjem i crpiti nadahnuća iz izvora božanske Objave kao autentičnom izvoru moralne spoznaje. Koncil je obnovu moralne teologije obvezao Svetim pismom i osobom Isusa Krista te se ove teološke činjenice ponovno nude u svjetlu podudarnosti izvora moralne spoznaje sa samim izvorima moralne teologije. Božanska Objava, tj. Pismo i Predaja, je mjesto iz kojega se crpi božanska spoznaja istine i dobra koji su u sebi nepromjenjivi u povijesnim uvjetima. Već je i sam Koncil događaju dubljeg prodiranja u božansku spoznaju istine i dobra pa je nužno učiti od Koncila kako trajno i dublje ponirati u božansku spoznaju istine i dobra i učiniti ih hranom duhovnog i moralnog života vjernika. Koncil je u samo središte obnove izvora moralne spoznaje stavio sadržaje nadnaravnih izvora moralne teologije a koji su istovremeno i izvori same moralne spoznaje. Koncil je pored toga snažno naglasio praktičku i pastoralnu usmjerenost kršćanskog nauka te time rasvijetlio i naravne izvore moralne spoznaje, osobito moralni zakon, savjest i ljudsko iskustvo. |
