| Popis: |
Istraživanje je provedeno tijekom 2003. godine na uzorku od 2134 predmetna nastavnika, 1134 učitelja, 2674 učenika osmih razreda te 120 ravnatelja u 121 osnovnoj školi u Hrvatskoj. Cilj istraživanja bio je ispitati njihovo mišljenje o sadašnjim nastavnim programima, njihovoj realizaciji te promjenama u kurikulumu i strukturi sustava osnovnog obrazovanja. Ispitivanje je dalo niz podataka relevantnih sa stajališta planiranja i razvoja nacionalnog kurikuluma, a ovdje su izdvojeni samo najznačajniji nalazi. Podaci dobiveni na uzorcima nastavnika i učitelja pokazuju da se radi o izrazito feminiziranoj populaciji srednjih godina i duljeg radnog staža, koja se u pripremi i izvođenju nastave vrlo rijetko koristi informatičkom tehnologijom. Rezultati istraživanja također upućuju da su sadašnji okvirni nastavni programi jedan od temeljnih problema osnovnog obrazovanja u Hrvatskoj. Nastavničke procjene sadašnjih nastavnih planova i programa upućuju na niz slabosti zajedničkih planovima i programima svih procjenjivanih predmeta. To su prvenstveno nedovoljna usklađenost s programima drugih predmeta istog razreda, ali i nedovoljna usklađenost s programima istog predmeta u prethodnom i sljedećem razredu, a zatim i opsežnost, nedovoljna suvremenost programa i njihova težina. Za nastavnike je karakteristična i visoka procjena potrebe za promjenom programa njihovog predmeta, najviše u smjeru veće koherentnosti i balansiranosti budućeg kurikuluma, ali dijelom i njegova sadržajnog restrukturiranja. Također, nastavnici velikim dijelom podržavaju i promjenu organizacijske strukture osnovnog obrazovanja, te sadržaja i metoda učenja. Učiteljske procjene nastavnih programa za prva četiri razreda pokazuju da oni programe hrvatskog jezika, matematike i prirode i društva smatraju problematičnijima od programa odgojnih predmeta, najviše zbog njihove opsežnosti. Ujedno, to su predmeti čiji bi sadržaj reducirao najveći broj učitelja. Većina učitelja također podržava promjene sustava i nastavnih programa za osnovno obrazovanje, a u nešto manjem postotku i promjene organizacijske strukture školskog sustava. Procjene učenika osmih razreda dale su uvid u njihovu percepciju školskih predmeta na nekoliko odabranih dimenzija: zanimljivost, razumljivost, težina, korisnost u sadašnjem životu i važnost za budući život. Nadalje, prikazane su i učeničke procjene vremena koje tjedno provode u učenju svakog pojedinog predmeta, njihove procjene nastavnog procesa i njihovi stavovi prema nastavnicima i školi općenito, kao i podaci o tome koliko učenici u školi koriste informatičku tehnologiju. Ovi podaci, komplementarni mišljenjima nastavnika, pružaju detaljnu sliku o nastavnim programima osnovnoškolskih predmeta iz perspektive najvažnijih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Na kraju, prezentirani su i podaci o socio-demografskim i profesionalnim obilježjima ispitanih ravnatelja, o njihovom korištenju informatičke tehnologije, o stručnom usavršavanju, o djelokrugu rada ravnatelja, o njihovim pedagoško-stručnim aktivnostima i suradnji s nastavnim osobljem, te njihovo mišljenje o reformi sustava obveznog obrazovanja. Ispitani ravnatelji, naročito ravnatelji mlađe dobi, češće se koriste osobnim računalom i internetom od učitelja i nastavnika. Veći dio poslova ravnatelja jesu administrativno-organizacijski poslovi, a u manjoj mjeri pedagoško- stručne aktivnosti. Ravnatelji su uglavnom zadovoljni svojom suradnjom s nastavnim osobljem, i procjenjuju ju nešto pozitivnije od samih nastavnika i učitelja. Najveće nezadovoljstvo ravnatelji iskazuju prema birokratskim preprekama unutar šireg sustava, a vrlo visok postotak ističe i potrebu kurikularnih promjena, odnosno promjena nastavnih sadržaja i metoda. |
