| Popis: |
Spremnost djece za početno čitanje i pisanje najčešće se opisuje u terminima dobre ovladanosti fonološkom svjesnosti, velikim i malim tiskanim slovima te rječničkim i narativnim vještinama (Ivšac Pavliša i Lenček, 2011). Uz jezični aspekt kojega niz autora izdvaja kao najvažniji prediktor čitanja i pisanja i druge kognitivne sastavnice snažno određuju uspjeh početnoga čitanja i pisanja. Koristeći probirni Test za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja - PredČiP (Kuvač Kraljević i Lenček, 2011) od 2019. do 2021. godine ispitano je u Dječjem vrtiću Zapruđe 100 djece školskih obveznika. Za potrebe ovog rada izdvojeni su rezultati djece koja su imala granična i loša postignuća na bloku Fonološke svjesnosti - njih 24, s ciljem analize podataka i rezultata na svim zadacima PredČip-a te usporedbe s podacima uredne djece. Uporabom programa IMB SPSS Statistics 26 izračunati su podaci deskriptivne statistike, korelacije rezultata na pojedinačnim blokovima zadataka te postotak uspješnosti rješavanja svakog od njih. Rezultati obrade podataka pokazuju da djeca koja nisu spremna za početno čitanje imaju najviše teškoća u zadacima fonemskog stapanja (M = 0, 02, SD = 0, 08) i fonemske raščlambe (M = 0, 04, SD = 0, 16) te im je posebno teško ostvariti kriterij odgovarajuće sintaktičke složenosti (M = 0, 25, SD = 0, 44) u pripovijedanju prema slikovnom predložku. Iskazuju i probleme u rečeničnoj raščlambi (M = 0, 44 ; SD = 0, 3), to jest prepoznavanju riječi kao sastavnih dijelova rečenice. Podaci o poznavanju velikih tiskanih slova pokazuju da ova djeca znaju u prosjeku tek nešto manje od 10 slova (M = 9, 58 ; SD = 9, 36), dok kod djece urednog razvoja podaci govore o prosječno gotovo 24 slova (Kuvač Kraljević, Lenček i Matešić, 2019). Konstrukt fonološke svjesnosti ne korelira s brzinom imenovanja fonoloških kodova, što je suprotno nalazima istraživanja kod uredne populacije u više jezika s alfabetskim pismom (Landerl, Freudenthaler, Heene, De Jong, Desrochers, Manolitsis, Parrila i Georgioute, 2018). Opravdano je na temelju loših rezultata na zadacima fonološke svjesnosti i produženog vremena u zadatku brzog imenovanja kod djece s rizikom za teškoće čitanja pretpostaviti da govorimo o zasebnim vještinama koje obje pridonose početnom čitanju (pregled u Araujo, Reis, Petersson, i Faísca, 2015). Svi dobiveni rezultati govore o osobitostima funkcioniranja djece s rizikom za pojavu teškoća čitanja te mogućnostima za usmjeravanje terapijskih postupaka u logopedskom radu. |
