| Popis: |
Republika Hrvatska je, po osamostaljenju nakon rata i raspada SFRJ, svoj prvi arhivski zakon donijela 1997. godine. 29. 6. 2018. g. Hrvatski sabor donio je novi zakon, Zakon o arhivskom gradivu i arhivima. Glavna je novost ovog zakona, u odnosu na prethodni, bavljenje digitalnim zapisanima, te mu je jedna od proklamiranih svrha osigurati stvaranje, čuvanje i pretvorbu dokumentarnog i arhivskoga gradiva u digitalni oblik. Tijelo javne vlasti dužno je, između ostalog, osigurati pretvorbu arhivskoga gradiva koje je u fizičkom ili analognom obliku u digitalni oblik. Uveden je pojam arhiva u sastavu, uz arhiv koji je samostalna pravna osoba i pismohranu. Na pitanja u vezi sa zaštitom tajnosti podataka, zaštitom osobnih podataka te prava na pristup informacijama u odnosu na javno dokumentarno i javno arhivsko gradivo i privatno arhivsko gradivo, koja nisu uređena arhivskim zakonom, primjenjuju se zakoni i drugi propisi kojima se uređuju zaštita tajnosti podataka, zaštita osobnih podataka i pravo na pristup informacijama. Državni arhivi s više od dvadeset zaposlenika imaju upravno vijeće koje je preuzelo obavljanje dijela poslova koje su obavljali ravnatelji arhiva. Zakonom se uređuju zaštita i obrada javnog dokumentarnog i arhivskoga gradiva, dostupnost i korištenje gradiva u arhivima, zaštita privatnog arhivskoga gradiva, javna arhivska služba te nadležnosti i djelatnost arhiva. Zakon se sastoji od osam poglavlja: Opće odredbe, Upravljanje dokumentarnim gradivom, Odabiranje i predaja javnog arhivskog gradiva arhivima, Korištenje javnog arhivskog gradiva, Privatno arhivsko gradivo, Arhivska služba, Prekršajne odredbe, i Prijelazne i završne odredbe. U roku od 12 mjeseci od dana stupanju na snagu Zakona donijet će se relevantni provedbeni propisi i Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti. |
