| Popis: |
Glazbena nastava nije privilegija glazbeno nadarene djece, već je namijenjena cjelokupnoj školskoj populaciji. Krajnji cilj glazbene nastave je estetski odgoj djeteta, odnosno izgradnja cjelovite i harmonično razvijene mlade ličnosti. Nastavnim programom za predmet Glazbena kultura od 1. do 3. razreda osnovne škole predviđena je realizacija četiri aktivnosti. To su: pjevanje, sviranje, slušanje i stvaralaštvo. Navedene aktivnosti u današnjim uvjetima rada ipak nemaju podjednake mogućnosti za ostvarenje zadataka estetskog odgoja. Najviše prostora za estetski odgoj pruža nam područje slušanja, koje, uz pjevanje, treba postati temeljna aktivnost glazbene nastave od 1. do 3. razreda. Analizom stanja u osnovnim školama možemo uočiti kako je glazbena nastava prilično “ svaštarska” , odnosno, učitelji se, u okviru vrlo skomne satnice predmeta, pokušavaju baviti svakom od četiri navedene aktivnosti. Uzroci postojećeg stanja mogu se grupirati oko četiri ključne točke: glazbeno obrazovanje razrednih učitelja, satnica predmeta, nastavna oprema, te koncepcija predmeta. Kvalitetnija i sadržajnija glazbena nastava ne može se ostvariti jednosmjernim intervencijama, već je potrebna sveobuhvatna akcija koja bi obuhvatila sve navedene sastavnice. Istraživanjem pod nazivom “ Utjecaj aktivnog slušanja glazbe na perceptivne sposobnosti djece rane školske dobi” , koje smo u okviru ove radnje proveli među učenicima 1., 2. i 3. razreda osnovne škole, došli smo do nekoliko zanimljivih spoznaja, koje se mogu sažeti u jednoj rečenici: Aktivno slušanje glazbe pozitivno utječe na razvoj perceptivnih sposobnosti djece, odnosno na povećava sposobnost cjelovitog percpiranja slušane skladbe. |
