| Popis: |
Predgovor: U 2020. godini navršilo se petnaest godina od usvajanja Zakona o obveznim odnosima, a u 2021. godini petnaest godina od njegova stupanja na snagu i početka primjene pretežnog dijela njegovih odredaba. Premda ova knjiga izlazi iz tiska u 2022. godini, s vremenskim odmakom od navedenih obljetnica tog temeljnog propisa hrvatskog obveznog prava, odlučili smo ipak kao njezin podnaslov zadržati „Petnaest godina Zakona o obveznim odnosima“ kako bismo jasno uputili na to da su upravo navedene obljetnice bile povodom pristupanju njezinoj izradi. Naslovom knjige, „Hrvatsko obvezno pravo u poredbenopravnom kontekstu“, željeli smo ukazati kako na to da je u njezinu stvaranju primarno upotrijebljena poredbenopravna metoda, tako i na to da je za izučavanje hrvatskog obveznopravnog poretka od neprocjenjive važnosti poredbenopravni kontekst u kojemu je on smješten. Naime, ZOO je amalgam različitih poredbenopravnih instituta i pravila recipiranih s jedne strane iz romanskih, a s druge strane iz germanskih pravnih poredaka, uz primjesu instituta i pravila preuzetih iz međunarodnih konvencija, soft law i drugih izvora te instituta i pravila transponiranih iz pravne stečevine Europske unije. Stoga su identifikacija pravnih poredaka koji su poslužili kao uzori za formuliranje pojedinih instituta ZOO-a i izučavanje razvoja tih instituta u pravnim porecima iz kojih su preuzeti izrazito važni za potpunije razumijevanje njihove uloge u hrvatskom sustavu obveznog prava i njihovo tumačenje s ciljem otklanjanja postojećih nedorečenosti i proturječnosti. Ova je knjiga posljednja od četiri knjige koje su nastale kao rezultat međunarodne znanstvene konferencije Zagreb International Conference on the Law of Obligations. Ona se održala 12. i 13. 12. 2019. u Zagrebu, u organizaciji Katedre za pravo Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u suradnji s Tajništvom Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL Secretariat) i ELI Global Private Law SIG-om, znanstvenom skupinom koja djeluje u okviru Europskog pravnog instituta (European Law Institute, ELI). Ova je knjiga rezultat navedene konferencije, no zbog više razloga ne smatramo je zbornikom radova sa znanstvenog skupa. Prvenstveno, radovi u njoj nisu tek „sabrani“ na jedno mjesto, što je uobičajeno za zbornike radova, već su poglavlja u njoj pomno odabrana i minuciozno uređena, pri čemu smo kao urednici na razini knjige uskladili sve pokrate i kratice te stil citiranja i upućivanja na propise, opremili poglavlja bibliografijama i popisima citiranih sudskih odluka te izradili kazalo odredaba ZOO-a, kazalo drugih izvora i kazalo pojmova koja su svoje mjesto pronašla na kraju knjige. Također, u knjizi nisu zastupljena sva izlaganja održana na konferenciji, a autori zastupljeni u knjizi su na konferenciji izložili tek radne nacrte svojih radova, dok su sama poglavlja većinom stvarana nakon održavanja konferencije, tijekom 2020. i 2021. godine. Konačno, u knjizi se nalazi i nekoliko poglavlja koja nisu ni u radnom nacrtu predstavljena na konferenciji, već se prvi puta predaju javnosti objavom ove knjige. Ovom knjigom željeli smo i doprinijeti dugogodišnjoj tradiciji izučavanja obveznog prava na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu su prije nas, među ostalim, djelovali prof. dr. sc. Ivan Bukljaš i prof. dr. sc. Vilim Gorenc čiji je doprinos hrvatskom obveznom pravu neupitan. Stoga nam je osobito zadovoljstvo i što je nakladnikom ove knjige prihvatio biti upravo Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ovom se knjigom ujedno pokreće i nakladnički niz „Hrvatsko obvezno pravo u poredbenopravnom kontekstu“ u kojemu smjeramo kontinuirano objavljivati zbirne i samostalne znanstvene knjige posvećene hrvatskom i poredbenom obveznom pravu. Zahvaljujemo svim autorima na iznimnom trudu koji su uložili u pripremu svojih poglavlja te na njihovom strpljenju i razumijevanju. Zahvaljujemo i recenzentima te lektoricama na unaprjeđenju teksta ove knjige. U nadi da ćemo ovom knjigom pobuditi širi interes za sustavnim proučavanjem obveznog prava, predajemo je znanstvenoj i stručnoj javnosti. U Zagrebu, 1. rujna 2022. doc. dr. sc. Ivan Tot i prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper |
