| Popis: |
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok pobola i smrtnosti u razvijenim zemljama svijeta i predstavljaju veliki socioekonomski problem. U patofiziološkoj podlozi kardiovaskularnih bolesti je ateroskleroza, kronična upala stijenke krvne žile, čijom progresijom dolazi do rupture aterosklerotskog plaka i posljedične tromboze koja se očituje akutnim infarktom miokarda. Cilj ovog magistarskog rada bio je pomoću dvije različite metode, impedancijskom agregometrijom trombocita na analizatoru Multiplate i EIA metodom određivanja koncentracije TxB2 u serumu, odrediti da li je antiagregacijska terapija ASK-om djelotvorna, te postoji li povezanost između broja trombocita i MPV-a s laboratorijskom rezistencijom na ASK određenom pomoću tih metoda. Metodom impedancijske agregometrije postotak ASK-rezistencije bio je 41, 9%, a EIA određivanjem koncentracije TxB2 taj postotak je iznosio 8, 6% odnosno 0%. Korelacija između te dvije metode je slaba (r = 0, 443, p < 0, 0001). Nema povezanosti između broja trombocita i agregacije trombocita određene na Multiplate analizatoru (r = 0, 174 ; p = 0, 0755), kao ni između broja trombocita i koncentracije TxB2 (r = 0, 054 ; p = 0, 5839). Nema povezanosti između MPV-a i impedancijske agregometrije (r = 0, 217 ; p = 0, 0261), kao ni između MPV-a i koncentracije TxB2 (r = 0, 197 ; p = 0, 0442). ROC-analiza TxB2 uspostavljena u odnosu na metodu impedancijske agregometrije dala je granicu odluke od 130, 1 pg/ml pri čemu je dijagnostička osjetljivost 64, 5%, a dijagnostička specifičnost 95%. Stupanj laboratorijske rezistencije na ASK određen impedancijskom agregometrijom i EIA metodom određivanja koncentracije TxB2 pokazuje slabu povezanost, iako ima naznaka da bi test određivanja koncentracije TxB2 mogao biti bolji. Potrebno je učiniti daljnja istraživanja koja bi napokon razriješila dilemu je li uopće potrebno praćenje antiagregacijske terapije, i ako jeste, koji test je najidealniji (brz, jednostavan, jeftin, reproducibilan i standardiziran). |
