| Popis: |
Povlačenjem višestoljetne osmanske te uspostavom habsburške vlasti na području između rijeka Drave, Save i Dunava krajem 17. stoljeća, prostor Vukovara i njegove okolice započinje svoje dugo razdoblje mirnodopske demografske revitalizacije i postupnog razvoja. Život u Vukovaru se oblikovao i mijenjao pod utjecajem raznih političkih, društvenih, gospodarskih te prirodnih čimbenika i elemenata. Zahvaljujući povoljnom položaju na vrlo prometnom Dunavu, kao i administrativnim i uslužnim funkcijama koje je, kao središte Srijemske županije posjedovao, Vukovar je predstavljao jednu od glavnih trgovačkih i gospodarskih točaka istočne Slavonije i Srijema. S druge strane, stalna prisutnost biljnih i životinjskih bolesti, kao i vremenske nepogode, negativno su se odražavale na agrarnu privredu vukovarskog kraja, a samim time i na razvoj trgovine agrarnim i stočnim proizvodima kao glavnom izvoznom robom. Ovaj se rad bavi analizom i opisom stanja gospodarstva, odnosno gospodarskih djelatnosti podijeljenih u tri privredna sektora, u vukovarskom kotaru tijekom prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. U navedenom razdoblju, iako i dalje pretežito agrarno i ruralno društvo, u kojem se većina stanovništva bavi poljodjelstvom, stočarstvom i sličnim zanimanjima, uz prisutnost gradskog i seoskog maloobrtništva uglavnom lokalnog značaja, javljaju se naznake industrijalizacijskih i modernizacijskih procesa. Ti su pothvati bili skromnoga karaktera. Središnju ulogu u njihovom pokretanju imalo je vukovarsko vlastelinstvo obitelji Eltz, koje je i nakon ukidanja feudalnog sustava sredinom 19. stoljeća, posjedovalo dovoljno financijske i gospodarske moći i volje za poboljšanjem i uvođenjem novih tehnika u načinima proizvodnje. |
