| Popis: |
Premda je premisa ovogodišnjega Hrvatskoga studentskoga simpozija o bioetici "kako je medicinski pomognuta oplodnja u hrvatskom zakonodavstvu regulirana i da ona, sama po sebi, nije etička dilema, nego su to različita pitanja koja su povezana s njom" (iz teksta prijavnice eseja za Simpozij), namjera je mojega kratkoga ogleda ukazati na nenužnost sljedivosti etičke neupitnosti iz same zakonodavne reguliranosti. Drugim riječima, sama propisanost nekoga medicinskoga zahvata određenim zakonskim odredbama ne poništava moguću etičku dvojbenost samoga postupka, o čemu svjedoče i brojne moralno dvojbene, u nekim slučajevima čak i osuđene prakse u ljudskoj prošlosti (pr. prisilne sterilizacije osoba s mentalnim poteškoćama u Kaliforniji tridesetih god. 20. st.). Ne pokušavajući vrijednosno (ili na bilo koji ini način) izjednačiti eugeničke prakse s MPO-om, dopuštam upotrijebiti čisto filozofski (bioetički) argument: kao što su partikularije ("...različita pitanja koja su povezana s njom" [MPO-om]) podložne propit(k)ivanju, tako je i sama premisa, temelj ("kako je... regulirana... ona, sama po sebi, nije etička dilema") također podložna etičkoj (moralnoj), vrijednosnoj, stručnoj, znanstvenoj i svakoj drugoj (pr)ocjeni, ali i sudu. Nije neznanstveno ili nestručno propit(k)ivati potrebnost, etičnost, štetnost(i) ili korisnost(i) same medicinski pomognute oplodnje, bilo kao ideje bilo kao propisane medicinske (kliničke) prakse. Pitanje MPO-a važno je pitanje na svim razinama društva, medicinske, ali i brojnih drugih struka i znanosti, posebno u vidu "žarišnih pitanja" (hotspots) demografije, (ne)plodnosti, deontologije, (intergrativne) bioetike, ljudskih prava, budućnosti medicine i primjene novih tehnologija u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Svakako je nasušno potrebno daljnje razmatranje ovih važnih pitanja, osobito putem simpozija, stručnih skupova i okruglih stolova. |
