| Autor: |
Čivljak, Rok, Bukovski, Suzana, Bambir, Ivan, Stanić, Mirjana, Torić, Luka, Sović, Slavica, Dumančić, Mirjana, Čeljuska Tošev, Elvira |
| Jazyk: |
chorvatština |
| Rok vydání: |
2014 |
| Předmět: |
|
| Popis: |
Postantimikrobni proljev (PAP) je komplikacija povezana s primjenom antimikrobnih lijekova. Incidencija PAP je različita s obzirom na vrstu antimikrobnog lijeka i čimbenike rizika, a varira između 5–25%. Clostridium difficile (C. difficile) je najčešći uzročnik PAP. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti epidemiološke i kliničke osobitosti postantimikrobnog proljeva i bolesti povezane s C. difficile u odraslih bolesnika liječenih u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu. Retrospektivno su analizirane povijesti bolesti bolesnika hospitaliziranih od 1. siječnja 2012. do 31. lipnja 2013. godine. Od 217 bolesnika s PAP, C. difficile je dokazan u 161 (74%) bolesnika. Medijan dobi bolesnika iznosio je 72 godine (raspon 23–93 godine) ; 105 (48%) ih je bilo muškog spola. Barem jedan od čimbenika rizika imalo je 212 (98%) bolesnika od kojih su najčešći bili: starija životna dob (≥60 godina) u 164 (76%), hospitalizacija ≤30 dana prije pojave PAP u 153 (71%), prethodno imunosupresivno liječenje u 28 (13%). Antimikrobni lijekovi koji su najčešće bili povezani s nastankom PAP bili su: penicilini u 63 (29%), cefalosporini u 56 (26%), metronidazol u 40 (18%) te kinoloni u 38 (17%) bolesnika. Najčešći razlozi uzimanja antimikrobnog lijeka bili su: infekcija mokraćnog sustava u 65 (30%), infekcija dišnog sustava u 48 (22%) te gastrointestinalna infekcija u 25 (12%). Leukocitoza je pri prijmu zabilježena u 128 (80%) bolesnika ; medijan broja leukocita iznosio je 13, 3×109/L (raspon 4–71×109/L) ; medijan vrijednosti CRP iznosio je 66, 9 mg/L (raspon 0, 4–391 mg/L). Bolest je prosječno trajala 11 (raspon 1–67) dana. Većina naših ispitanika uspješno je izliječena uz stopu smrtnosti od 4%, a stopu recidiva od 7% tijekom 6-mjesečnog praćenja. U multiplom regresijskom modelu, trajanje bolesti do hospitalizacije te vrijednost CRP-a pokazali su se značajnim neovisnim prediktorima ukupnog trajanja i težine bolesti. Nije bilo statistički značajne razlike u najvažnijim demografskim, kliničkim i laboratorijskim značajkama bolesnika s etiološki dokazanim i nedokazanim PAP. Za sveobuhvatniji uvid u epidemiološke i kliničke osobitosti postantimikrobnog proljeva i bolesti povezane s C. difficile potrebno je u buduća istraživanja uključiti i ambulantno liječene bolesnike s blažim kliničkim oblicima bolesti. |
| Databáze: |
OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|
