Popis: |
Kao i mnogih drugih organizacija hrvatske političke emigracije, vizija Croatie Academice Catholice (CAC) bila je stvaranje slobodne i neovisne hrvatske države. Njezini članovi, okupljeni oko dominikanca Franje Hijacinta Eterovića i laika Luke Brajnovića koji su CAC osnovali 1948. godine u Madridu, smatrali su da je put do ostvarenja te vizije duhovna i moralna obnova pojedinaca, ponajprije hrvatskih intelektualaca koji trebaju biti elita te nove hrvatske države, stvorene na demokratskim načelima. Stoga za njih nije postojalo ništa važnije od izgradnje tih pojedinaca. Sredstvo širenja ideja među članovima organizacije koja je svoje podružnice, osim u Madridu imala i u Münchenu, Grazu, Londonu i Clevelandu, bio je časopis Osoba i duh. Glas katoličkih hrvatskih intelektualaca. Od listića koji je u prvih nekoliko godišta donosio vjerske i filozofske odgovore na duboka egzistencijalna pitanja izbjeglih hrvatskih intelektualaca, glasilo Osoba i duh u sedam se godina izlaženja (1949. – 1955.) razvilo u časopis s podnaslovom Revija za duhovna i znanstvena pitanja. Brojevi toga časopisa sadržavali su i do stotinjak stranica stručnih i znanstvenih članaka iz raznih područja života. Zbog toga su ga sa zanimanjem pratili i pripadnici tzv. liberalne emigracije. Ideal časopisa Osoba i duh bilo je tzv. mješovito područje katoličkoga tiska, kako su ga definirali prvaci kršćanskoga personalizma, važnoga filozofskoga pravca 20. stoljeća. Taj ideal bio je inspiracija hrvatskim katoličkim intelektualcima u međuratnom razdoblju. Premda je u čovjeku vrlo snažna duhovna dimenzija koju ponajprije privlače vječne, duhovne vrijednosti, kršćanski personalizam od njega zahtijeva politički angažman s kršćanskom, osobnom odgovornošću. Takva je odgovornost podrazumijevala pojedinačni pregalački rad na intelektualnom, psihološkom, duhovnom i socijalnom polju. Tragovi toga rada vidljivi su do danas u nacionalnim kulturama zemalja koje su postale nove domovine tih hrvatskih emigranata. Hrvatska domovina tek treba prepoznati plodove djelovanja tih svojih sinova koji su do kraja života ostali odani idealu postizanja njene pune slobode i samostalnosti. |