| Popis: |
Rehabilitacija je sastavni dio liječenja bolesnika s moždanim udarom (MU). Za uspješnu rehabilitaciju ključan je usklađeni timski pristup koji uključuje djelatno sudjelo-vanje nekoliko specijalista u rehabilitaciji koji bolesniku mogu pružiti skrb strogo utemeljenu na svakom pojedi-načnom slučaju. S rehabilitacijom treba započeti čim je bolesnik u medicinski stabilnom stanju. Važno je rano liječenje, stalno ohrabrivanje i orijentacija prema vanjskoj okolini. Obrazovanje bolesnika i njegove obitelji o MU i njegovim posljedicama važan je korak u rehabilitaciji. Članove obitelji treba obavijestiti o neurološkom poremećaju. U većine je bolesnika potrebna procjena i liječenje fi-zioterapeuta, logopeda i radnog terapeuta. U nekim slučajevima potrebne su usluge neuropsihologa/specijalista za kognitivnu rehabilitaciju.Veomaje važna i sestrinska uslu-ga. Svi ovi stručnjaci trebaju procijeniti bolesnika i planirati liječenje na temelju potreba svakog pojedinogbolesni-ka. Pritom treba u obzir uzeti želje bolesnika i njegove obitelji, kao i bolesnikov neuroloski i opće medicinski sta-tus. Svaka je rehabilitacijska služba specijalizirana za ra-zličite vidove bolesnikova oporavka. Fizikalna terapija usre-dotočena je na sljedeće aspekte: mobiliziranje, hodanje, veći motorički ili senzorni poremećaj ekstremiteta i pro-pisivanje pomagala kao što je štap ili uređaj za pomoć pri hodanju. Patologija govora usmjerena je na sljedeća pka-nja: jezične poremećaje, poremećaje artikulacije i pore-mećaje gutanja. Radna terapija upućenaje na sljedeća pi-tanja: fini pokreti šake i ruke, uporaba sredstava za rad i pomagala, te sposobnost neovisnog funkcioniranja. U radnoj i fizikalnoj terapiji naglasak treba biti na upotrebi zahvaćenih ekstremiteta i postizanju spretnosti pri jelu, oblačenju, osobnoj higijeni i drugim osnovnim potrebama. Dok uvodni koraci u rehabilitaciji počinju u okruženju akutne skrbi, valja načiniti plan za neprekidnu bolničku i izvanbolničku rehabilitaciju. Novi postupci za pomoć u oporavku nakon MU uključuju terapiju pokrerima iza-zvanim ograničenjima te lijekove za kontrolu spasricketa. Vježbanje pomoću robota, električna stimulacija, terapija pomoću magnetskog polja, naizmjenična kompresija te intenzivna fizikalna terapija vrste su liječenja koje obećava-ju. Procjenu bolesnika treba provoditi u redovnim vremen-skim razmacima tijekom oporavka od MU. Vrste i okru-ženja rehabilitacije prilagođavaju se prema bolesnikovu odgovoru i stanju. Ciljje u svakog pojedinca posrići najveću moguću razinu neovisnosti. Depresijaje česta nakon MU. Poremećaj raspoloženja može biti emocionalni odgovor na iznenadnu i pogubnu promjenu u bolesnikovu životu i neovisnosti. Depresija nakon MU nastaje i kao organska posljedica moždane ozljede. Takve poremećaje treba očeki-vati i liječiti ih razuvjeravanjem i razumijevanjem. Emocionalni poremećaji mogu usporiti oporavakod MU i ograničiti učinkovitost rehabilitacije. Često je potrebno savjetovanje i primjena antidepresiva. Na rehabilitaciju povoljno utječu mlađa životna dob, ograničen senzorni i motorički deficit, neporemećena mentalna funkcija i susretljiva kućna oko-lina. Bolesnik, njegova rodbina i prijatelji moraju shvatiti narav onemoćalosti i vjerojatnost daje poboljšanje moguće, ali tek s vremenom, uza strpljenje i ustrajnost. Konačan cilj rehabilitacije treba biti osiguranje neprekidnog dugotrajnog medicinskog liječenja i rehabilitacije koji će ispuniti želje i potrebe bolesnika i njegove obitelji. |
