| Popis: |
Hidrološki parametri su osnova za sagledavanje stanja, planiranje/projektiranje, izvedbu i uporabu vodnih sustava. Većim obimom ljudskih zahvata više se mijenja prethodno stanje i omogućuju se upravljačke aktivnosti u vodnom sustavu, koji tako postaje sve izraženije hidrotehnički sustav. Svijest o hidrološkim promjenama osnovni je preduvjet za primjerenu prilagodbu upravljanja vodnim sustavom u novim uvjetima s ciljem ostvarenja ljudskih težnji. U prvom dijelu rada se ukazuje na elemente povećanja količine vode u proljetnom periodu na dijelu Jelas polja u Posavlju, gdje se tako češće pojavljuje prekomjerna vlaga tla za poljoprivrednu proizvodnju. Postojeći poplavno-zaštitni i melioracijsko-odvodni sustav (složeni vodni sustav) i način njegove primjene sada češće ne mogu dostatno smanjiti štete u poljoprivredi. U drugom dijelu rada predstavljene su promjene trajanja visokih vodostaja Dunava i Drave na istoku Hrvatske. Zbog smanjenja površina Kopačkog rita koje su duže vrijeme godišnje preplavljene ugroženi su močvarni uvjeti i niz pratećih stanišnih elemenata ritskog života. Ta dva primjera su usporediva. Vodni sustav Kopačkog rita je znatno manje umjetan i kontroliran od čovjeka i teže je mjerljiva šteta na štićenom prostoru, što dodatno komplicira problematiku prilagodbe. Prvi primjer potkrepljuju: grafički prikaz proljetnih, poplavno opasnih vodostaja Save kod Slavonskog Broda te tablica izdvojenih nadprosječnih kiša travnja i svibnja, za razdoblja 1962.-2020. godine. To su hidrološki parametri koji ugrožavaju procjeđivanje i odvodnju okolnog tla, a opisani su u objavljenim člancima [1, 2]. Uočljivo je učestalije pojavljivanje nepovoljnih hidroloških elemenata (kiša i visokih vodostaja) u zadnjoj trećini razmatranog razdoblja (tj. u XXI. stoljeću). Drugi primjer ilustriraju: grafikoni promjene trajanja (po vremenskim etapama od 40 godina, razdoblja 1900.-2020.) vodostaja Drave i Dunava oko Kopačkog rita, a posebno kod Apatina, koji je mjerodavan za ocjenu stanja vodnosti u Ritu, i grafikon postotka preplavljenosti površina Rita s obzirom na vodostanje Dunava, dati u člancima [3, 4]. Na priloženom grafikonu (slika 1) primjetno je značajno smanjenje vodnosti Rita u posljednjem razdoblju (1992.-2020.), što se može smatrati ugrozom štićenih prirodnih vrijednosti. Svjesnost o ovim hidrološkim promjenama treba biti okosnica planiranja i upravljanja vodnih sustava, kako ovdje navedenih primjera, tako i općenito. |
