| Popis: |
Kontinuirani proizvodni procesi farmaceutika sve su važniji zahvaljujući većoj efikasnosti, smanjenju troškova i boljim osiguranjem kvalitete u odnosu na serijsku proizvodnju. Kako bi kontinuirani proizvodni proces bio valjan nužno je osigurati primjerene metode za nadzor procesa u stvarnom vremenu u skladu s ICH Q2 (R1) smjernicama. Ramanova spektroskopija neinvazivna je vibracijska spektroskopska tehnika koja omogućava brzu kvantitativnu analizu nekog uzorka. Upravo iz tog razloga Raman uređaj opremljen sondom koja može biti implementirana u proizvodni proces obećavajući je način za praćenje sadržaja djelatne tvari (eng. active pharmaceutical ingreedient, API) u stvarnom vremenu. U provedenom istraživanju ispitana je prikladnost Ramanove spektroskopije kao metode za procesnu kontrolu (eng. in-process control, IPC) u proizvodnji tekućih farmaceutskih oblika s 1% w/w ili manje djelatne tvari. Napravljeni su Raman modeli za Meralys® sprej sadržaja ksilometazolin hidroklorida (Xylo HCl) 1 i 0.5 mg/ml te za Aknet® otopinu sadržaja klindamicin hidroklorida (Clinda HCl) 10 mg/ml. Izrađeni su univarijantni integracijski i hard modeli te multivarijantni modeli metodom parcijalnih najmanjih kvadrata (eng. partial least squares, PLS). Integracijski modeli nisu dali validacijske parametre unutar zahtjeva za niti jedan od API-ja. Za Xylo HCl najbolje rezultate dao je PLS model uz koeficijent korelacije (R2) od 0.999, pogrešku predviđanja (RMSEP) od 0, 92% i razliku stvarne od predviđene vrijenosti sadržaja od -1, 98 do +1, 86%. Za Clinda HCl najbolje rezultate dao je hard model uz R2 od 0.997, RMSEP od 0, 38% i razlikom od -0, 70 do 0, 98%. Niti jedan od razvijenih modela nije zadovoljio sve validacijske parametre. Konvencionalna Raman spektroskopija nije prikladna metoda za analizu sadržaja API-ja u odabranim proizvodima i kao takva ne može biti prihvaćen kao IPC prema ICH Q2 (R1) smjernicama. |
