| Přispěvatelé: |
Burić, I., Banai, B., Macuka, I., Šimić, N., Tokić, A., Vidaković, M. |
| Popis: |
Religija je sustav shvaćanja, vjerovanja, ponašanja, obreda i ceremonija, pomoću kojih pojedinci ili zajednica stavljaju sebe u odnos s Bogom i često u odnos jednih prema drugima. Psihologija religioznosti proučava načine na koji pojedinci doživljavaju religijsko te kakav utjecaj različiti aspekti religioznosti imaju na psihološko i socijalno funkcioniranje. Brojna istraživanja ukazuju na teorijski neočekivane odnose između religioznosti i konstrukata kao što su autoritarnost, empatija, prosocijalno ponašanje, sklonost opraštanju i kažnjavanju i dr. Jedan od skonzistentnih nalaza jest značajna povezanost religioznosti i autoritarnosti (Adorno, 1950, Altemeyer, 1988 ; Wylie i Forest, 1992). Desničarsku autoritarnost obilježava podložnost legalnom autoritetu, sklonost agresiji i kažnjavanju drugih ako je to u svrhu društvenog dobra, podržavanje tradicionalnih vrijednosti, etnocentričnost, te nepovjerenje prema skupinama koje na neki način ugrožavaju hijerarhiju u društvu i autoritet. Feather (1999) smatra da su razlike u autoritarnosti povezane s razlikama u vrijednosnim prioritetima. Empatija uključuje kognitivne i afektivne aspekte. Kognitivni uključuju razumijevanje i prihvaćanje stavova druge osobe dok emocionalna empatija predstavlja čuvstveno reagiranje na emocionalno stanje druge osobe te suosjećanje. Oprost je složen i višedimenzionalan proces a uključuje proces zamjene negativnih mišljenja, emocija i ponašanja pozitivnim oblicima istih aspekata (Enright i Fitzgibbons, 2000). Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost religioznosti, autoritarnosti, emocionalne empatije i stavova prema oprostu na uzorku hrvatskih studenata različitih studija. Kao mjera religioznosti korišten je Upitnik religioznosti (Ljubotina, 2004) koji uključuje religijska vjerovanja, obrednu religioznost te skalu posljedica religioznosti na socijalno ponašanje. Autoritarnost je mjerena prilagođenom verzijom skale desničarske autoritarnosti RWA (Zakrisson, 2005). Korištene su i Skala emocionalne empatije (Raboteg-Šarić, 1993) te Skala stavova prema opraštanju ATF (Brown, 2003). U istraživanju je sudjelovalo 596 studenata različitih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, Splitu i Zadru. Rezultati potvrđuju ranije nalaze o stabilnoj povezanosti različitih aspekata religioznosti s autoritarnošću. I nakon kontrole niza varijabli poput spola i vrste studija povezanost religioznosti sa stavovima o oprostu je nulta ili vrlo niska, dok s emocionalnom empatijom nema povezanosti. |
