| Popis: |
Rezultati dosadašnjih istraživanja u Hrvatskoj i svijetu ukazuju da unatoč nedvojbenoj važnosti prirodnih znanosti na cjelokupni napredak društva, profesija nastavnik prirodnih znanosti, prvenstveno biologije i kemije gubi na ugledu i važnosti što je proturječno sa znanstvenim dostignućima na tom području. Problem istraživanja u ovom magistarskom radu je socijalno porijeklo i društvena pokretljivost nastavnica i nastavnika biologije i kemije. Zadatci istraživanja su bili utvrditi određene sociodemografske karakteristike ispitanica/ka kao što su: spol, dob, tip naselja, rođenja i boravka, bračno stanje i drugo, steći uvid u njihov proces školovanja, utvrditi razlike između socijalnog porijekla nastavnica/ka te dobiti podatke o profesionalnoj i međugeneracijskoj pokretljivosti nastavnica/ka. Uzorkom je obuhvaćeno 200 nastavnica/ka biologije i kemije zaposlenih u osnovnim i srednjim školama u četiri dalmatinske županije, Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj. Uzorkovanje je obavljeno metodom slučajnog izbora. Istraživanje je ne-eksperimentalno, podaci su prikupljeni anketnom metodom koristeći anketni upitnik kao mjerni instrument. Dobiveni rezultati su pokazali da se osnovnoškolski i srednjoškolski nastavnici biologije i kemije regrutiraju većim dijelom ih nižih socijalnih stratuma, a manjim dijelom iz viših stratuma stratifikacijske ljestvice društva te da u odnosu na svoje djedove (po očevoj liniji) i roditelje pokazuju uglavnom obrazovnu i profesionalnu međugeneracijsku uzlaznu pokretljivost. Nastavnička profesija je feminizirana, a najzastupljenija dobna skupina je od 31 do 40 godina života. Više od polovine nastavnica/ka ima usklađeno obrazovanje u odnosu na obrazovanje supružnika/supružnica. Kod rangiranja društvenih vrijednosti nastavnici najveće značenje daju obiteljskom životu. Više od polovine nastavnica/ka u osnovnim i srednjim školama pokazuje zadovoljstvo svojim poslom, a nezadovoljstvom plaćom. Mlađi ispitanici pokazuju djelomično veću vertikalnu profesionalnu unutargeneracijsku pokretljivost, a stariji ispitanici veću međugeneracijsku pokretljivost. Zbog reprezentativnosti uzorka, dobiveni rezultati imaju statističku značajnost. Međutim, za uopćavanje ovih zaključaka trebalo bi provesti daljnja istraživanja na većem uzorku ili većem geografskom području. Također, bilo bi zanimljivo pratiti socijalno porijeklo i društvenu pokretljivost kroz longitudinalno istraživanje. |
