| Autor: |
Kućar, Maja, Brajša-Žganec, Andreja, Dižida, Marija, Brkljačić, Tihana, Tadić Vujčić, Maja |
| Přispěvatelé: |
Kuterovac Jagodić, Gordana, Ambrosi-Randić, Neala, Nakić Radoš, Sandra, Smojver-Ažić, Sanja |
| Jazyk: |
chorvatština |
| Rok vydání: |
2022 |
| Předmět: |
|
| Popis: |
Subjektivna dobrobit djece sve je češći predmet suvremenih istraživanja u psihologiji. Ona je povezana s različitim karakteristikama djeteta, roditelja te obitelji kao cjeline. Jedan od čimbenika povezanih s dobrobiti djece su crte ličnosti njihovih roditelja. Neki autori smatraju da ličnost roditelja utječe na dobrobiti djece isključivo putem roditeljskog stila ili roditeljskih ponašanja, dok neki smatraju da postoji izravna povezanost ličnosti roditelja i subjektivne dobrobiti djeteta. Cilj je ovog rada ispitati koji sociodemografski čimbenici imaju ulogu u objašnjavanju dobrobiti djece te ispitati imaju li crte ličnosti roditelja ulogu u objašnjavanju subjektivne dobrobiti njihove djece. Postoje različite ljestvice namijenjene samoprocjeni dječje dobrobiti, a jedna je od glavnih podjela takvih ljestvica na one usmjerene na kognitivnu, odnosno afektivnu komponentu subjektivne dobrobiti. U ovaj su rad uključene mjere kognitivne i afektivne komponente dobrobiti. Ličnost roditelja procijenjena je skraćenom verzijom IPIP-50 upitnika koji procjenjuje velikih pet dimenzija ličnosti. U analizu su uključeni teorijski relevantni sociodemografski čimbenici ; spol i dob djeteta, struktura obitelji, obrazovanje roditelja te prihod po članu obitelji. Ovo je istraživanje dio projekta ''Dobrobit djeteta u kontekstu obitelji'' (CHILD-WELL), koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Istraživanje je provedeno metodom papir-olovka. U njemu sudjeluju djeca i njihovi roditelji, pritom djeca upitnike ispunjavaju u školi, a roditelji kod kuće. Uzorak čini 1101 trijada dijete-majka- otac. Djeca su dobi od 8 do 13 godina, od čega je 52, 4% djevojčica. Sve su spomenute mjere subjektivne dječje dobrobiti međusobno značajno povezane. Rezultati su analizirani s šest odvojenih hijerarhijskih regresijskih analiza, za svaku skalu dječje dobrobiti posebno. Nije pronađena značajna povezanost ličnosti roditelja i neke od mjera dobrobiti, izuzev neuroticizma majki koji negativno predviđa doživljaj sreće djeteta i ekstraverzije majke koja predviđa viši pozitivan afekt. Obrazovanje majki pokazalo se kao značajan prediktor većine mjera dobrobiti. Djevojčice su nešto manje zadovoljne svojim životom, imaju manje pozitivnog i više negativnog afekta. Intaktna struktura obitelji pozitivan je prediktor zadovoljstva životom i pozitivnog afekta. Manji prosječan prihod po članu obitelji je prediktor negativnog afekta, a obrazovanje oca nije se pokazalo značajnim u nijednom slučaju. Rezultati će biti raspravljani u kontekstu Teorije promijene. |
| Databáze: |
OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|
