ODREĐIVANJE ZONE OŠTEĆENJA STJENSKE MASE PRI ISKOPU TUNELA MINIRANJEM
| Autor: | Antičević, Hrvoje |
|---|---|
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 2011 |
| Předmět: |
dubina zone oštećenja miniranjem
stjenska masa profil tunela fizičko-mehaničke karakteristike pukotine anizotropija i nehomogenost parametri miniranja maksimalna masa eksploziva po stupnju paljenja vršna brzina oscilacija cross-hole metoda modul elastičnosti video prospekcija istražne bušotine numeričko modeliranje |
| Popis: | Uslijed iskopa tunela miniranjem neminovno dolazi do oštećenja stjenskog masiva oko profila iskopa. Oštećenja koja nastaju na neposrednu stjensku okolinu oko profila tunela manifestiraju se proširenjem postojećih i stvaranjem novih pukotina, odnosno promjenom fizičko-mehaničkih karakteristika stjenskog masiva. Veličina i utjecaj zone oštećenja miniranjem stjenske mase oko profila iskopa nsu dovoljno istražena i objašnjena, a pogotovo ne u karbonatnim stijenama. Određivanje oštećenja utjecajem miniranja na stjensku masu oko profila iskopa procjenjuje se uglavnom vizualnim pregledom kvalitete konturne površine tunela i prekoprofilnog iskopa. Podaci dobiveni ovakvim procjenama odaziva stijene na miniranje i kategorizacijom stjenske mase služe z definiranje podgradnih sklopova i kao podloga za geotehničko projektiranje budućih tunela. Intencija istraživanja je egzaktno kvantificirati dubinu zone oštećenja miniranjem i to mjerenjem promjena fizičko-mehaničkih karakteristika stjenskog masiva oko profila iskopa tunela. Istraživanje je obavljeno u II., III., i IV. kategoriji stjenske mase u kojima je bio predviđen iskop miniranjem, a parametri bušenja i miniranja uspoređeni su s dubinom i veličinom prostiranja oštećenja. Mjerenje dubine zone oštećenja miniranjem izvedeno je vizualnom prospekcijom istražnih bušotina video kamerom prije i poslije miniranja na čelu tunela i seizmičkom cross-hole metodom u boku unela. Na istim lokacijama mjerenja obavljene su analize vršnih brzina oscilacija i parametara miniranja, geodetsko snimanje prekoprofilnog iskopa i kategorizacija čela iskopa. Video prospekcijom izmjerena su oštećenja samo na stijenci bušotine, dok je seizmičkom cross-hole metodom obuhvaćen veći volumen stjenskog masiva (do dubine 4-5 metara). Sistematiziranjem rezultata mjerenja oštećenja registriran je očigledan porast dubine oštećenja s porastom maksimalne mase eksploziva po stupnju paljenja i izmjerenih vršnih brzina oscilacija. Pri iskopu tunela konvencionalnim načinom miniranja u II. kategoriji stjenske mase, dubina zone oštećenja može se prostirati do cca 3 m u stjenski masiv, dok pri odabiru prvenstveno primjerene dubine bušenja minskih bušotina (i pripadajućih parametara miniranja), dubina zone oštećenja reducira se na cca 2 m (od teoretske linije iskopa). Iskop tnela u III. i IV. kategoriji stjenske mase uzokuje dubinu oštećenja od 2, 5 m, odnosno 3 m, što se može objasniti činjenicom da padom kvalitete stjenske mase, zona oštećenja ne raste proporcionalno poradi kraće dubine bušenja (i pripadajućih parametara miniranja) u odnosu na dubinu bušenja pri iskopu u II. kategoriji. Ovim istraživanjem utvrđena je dubina zone oštćenja miniranjem u karbonatnim stijenama pri iskopu tunela i promjena fizičko-mehaničkih karakteristika stjenske mase, te je uspostavlje odnos s parametrima miniranja. Sistematizacijom prethodno navedenih rezultata istraživanja formiran je geotehnički model i obavljeno je numeričko modeliranje stabilnosti podzemnog iskopa tunela "Šubir". |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|