| Popis: |
Strah od stomatološkog zahvata najčešće je uzrokovan prijašnjim bolnim iskustvom. Poznajući anatomiju orofacijalnog područja i patofiziologiju boli shvaćamo da se ne radi ni o kakvom fenomenu, već o razumljivom strahu od ponovne pojave nepodnošljive boli u jednom od osjet-ljivijih područja ljudskog tijela. Pacijent koji treba sanirati problem u usnoj šupljini izbjegava odlazak stomatologu zbog prethodnog bolnog iskustva. Reverzibilno stanje koje je moglo biti izliječeno uz minimalne bolne senzacije rezultira vrlo vjerojatnim ireverzibilnim bolnim prom-jenama u kojima je teže postići analgetske učinke, a samim time pacijentu ostavlja još veću traumu. Začarani krug etiologije dentalnog straha stvara ustrašenu masu koja predstavlja jav-nozdravstveni problem u svim njegovim aspektima. Odgovornost u pandemičnoj proširenosti navedenog psihološkog entiteta ne može se pripisati nekritičnim pacijentima već je moraju preuzeti doktori dentalne medicine. Jedino iz tog gledišta možemo očekivati napredak u prob-lemu koji se upravo zbog svoje banalnosti zanemaruje, a klinički je rješiv. Kao glavni uzrok hitne stomatološke skrbi stoji bolest endodontskog podrijetla. Iz navedenih razloga smatramo da je nužno podrobnije poznavanje kontrole endodontske boli koja je ne samo prva prepreka u liječenju, nego i u samom dolasku pacijenta u ordinaciju dentalne medicine. U općoj, pa tako i u dentalnoj medicini odgovor pronalazimo u jednostavnosti i pravilnosti protokola liječenja koji nam svoja konkretizirana rješenja nudi ukoliko je postavljena pravilna dijagnoza. Zatim slijedi točka protokola definitivnog liječenja instrumentacijom endodontskih kanala ili ekstrak- cijom zuba. Važnu komponentu strategije upravljanja preoperativne, intraoperativne i postope-rativne kontroli boli čine i lijekovi čiju vrstu, količinu i način primjene biramo na temelju pos-tavljene dijagnoze. |
