| Popis: |
Fonološke jedinice lingvističke razine, kao apstraktni i invarijantni entiteti, na govornoj se razini realiziraju kao varijabilni govorni pokreti i dinamički promjenjivi govorni zvuk što je uvjetovano biomehaničkim, komunikacijskim i lingvističkim kontekstualnim faktorima. Međusobni utjecaj segmentalnih fonetskih jedinica dovodi do adaptacijskih, koartikulacijskih i asimilacijskih pojava. U ovom je radu postavljeno pitanje kako je u hrvatskom jeziku realiziran artikulacijski zglob u kojem je prvi član zgloba okluziv /t/ ili /d/ a drugi član frikativ /s/, /š/, /z/ i /ž/ ili afrikata /c/, /č/, /dž/, /ć/ ili /đ/. Kao asimilacijski operatori osim samih afrikata i frikativa, promatrani su prirodan i brzi tempo, te vrsta granice artikulacijskog zgloba. Ispitanice su u laboratorijskim uvjetima pročitale povezani tekst u dva tempa, a njihove zvučne snimke analizirane su u programu Praat mjerenjem niza akustičkih varijabli. |
