| Popis: |
Na uzorku bunjevačkih Hrvata u Vojvodini nastojali smo utvrditi da li se dimenzije socijalnih stavova kao što su anomija, političko nepovjerenje, i interpersonalno nepovjerenje nalaze u takvim relacijama da na latentnoj razini višeg reda formiraju strukturu socijalne alijenacije. Drugi cilj istraživanja bio je utvrditi doprinos anomije, političkog nepovjerenja i interpersonalnog nepovjerenja u predikciji rezultata na dimenziji interesa za politiku. Treći je cilj istraživanja bio utvrditi povezanost sociodemografskih karakteristika i subjektivne procjene životnog standarda sa socijalnom alijenacijom kao faktorom višeg reda. Istraživanje je izvršeno na uzorku od 484 punoljetnih ispitanika od kojih se polovica nacionalno izjasnila Hrvatima, a druga „ samo“ Bunjevcima. Ispitivane varijable pokazale su se kao jednofaktorski konstrukti, iskazujući visoku unutarnju pouzdanost izračunatu Cronbachovim alfa koeficijentom. Faktorska analiza izvršena na temelju korelacijske matrice anomije, političkog nepovjerenja i interpersonalnog nepovjerenja ukazala je na postojanje superfaktora socijalna alijenacija. Multipla regresijska analiza je pokazala da se interes za politiku nalazi u negativnoj korelaciji s političkim nepovjerenjem, ali je u pozitivnoj korelaciji s anomijom i interpersonalnim nepovjerenjem. Korelacijska analiza je pokazala da je socijalna alijenacija u većem stupnju prisutna kod niže obrazovanih ispitanika i kod „ samo“ Bunjevaca. Subjektivna nepovoljna procjena životnog standarda pokazala se boljim prediktorom socijalne alijenacije nego li sociodemografske varijable. Rezultati istraživanja su potvrdili našu polaznu hipotezu da nepovjerenje u društvo, politiku i čovjeka općenito predstavljaju jedan prilično homogeni i unutarnje koherentni stavovski konstrukt. Smjer povezanosti varijabli u regresijskoj jednadžbi pokazao je da se u psihosocijalnoj pozadini interese za politiku istovremeno nalazi sindrom « ; hostilne anomije» ; i « ; političke integriranosti» ; u smislu postojanja povezanosti političkog povjerenja i interesa za politiku. Također je potvrđena hipoteza da se školska naobrazba i subjektivna procjena ekonomskog standarda nalaze u korelaciji sa socijalnom alijenacijom ukazujući pri tom na važnost socioekonomskog faktora u pojavljivanju izolacionizma i raznih oblika manipulacije u političkom i socijalnom životu bunjevačkih Hrvata u Vojvodini. |
