Uloga farmaceuta u prijavljivanju nuspojava

Autor: Kondža, Martin, Tubić, Biljana
Přispěvatelé: Amidžić, Rada
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2018
Předmět:
Popis: Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (ALMBIH) je osnovana Zakonom kao ovlašteno tijelo odgovorno za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u BiH. S radom je počela 1.5.2009. godine. Osnovana je u svrhu zaštite i promocije zdravlja osiguravanjem kvalitetnih, sigurnih i učinkovitih lijekova i medicinskih sredstava, uspostavljanja funkcionalnog, koordiniranog i jedinstvenog regulacijskog sustava, nadzora jedinstvenog tržišta lijekova i medicinskih sredstava, te njihove dostupnosti za područje BiH, suradnje s nadležnim tijelima u svrhu uspostavljanja nacionalne politike lijekova i medicinskih sredstava, predlaganja donošenja i izmjene zakonskih propisa iz navedenih oblasti.1 Agencija se sastoji od direktora, zamjenika direktora, i osnovnih organizacijskih jedinica – Sektora, Inspektorata i Službe. Tijela Agencije su Stručno vijeće, Direktor, Komisija (za lijekove, medicinska sredstva, klinička ispitivanja i farmakopeju), te Lista stručnjaka. Geografski i funkcionalno je podijeljena na tri lokacije ; Sjedište Agencije (Banja Luka), Kontrolni laboratorij (Sarajevo), Glavni ured za farmakovigilanciju i materiovigilanciju (Mostar). Ured obavlja poslove vezane za nadzor neželjenih djelovanja i neželjenih reakcija koje iskazuju lijekovi u slobodnom prometu na tržištu BiH, lijekovi s odobrenjem za interventni uvoz i medicinska sredstva. Zakonska je obveza zdravstvenih radnika, kao i proizvođača/nositelja dozvola za stavljanje lijeka u promet na tržište BiH, prijavljivanje svih neželjenih događaja/reakcija o kojima imaju saznanje.2, 3 U tom kontekstu ističe se farmaceut, zdravstveni djelatnik koji je na prvoj liniji u doticaju s pacijentima i njihovom terapijom. Nemjerljiva je važnost farmaceuta u sustavu prijavljivanja i praćenja neželjenih djelovanja lijekova. Farmaceut je prema različitim istraživanjima najpoželjnija karika zdravstvenog sustava, a često se znanje visokoobrazovanih stručnjaka iz područja farmacije ne cijeni dovoljno.4 Farmako- i materiovigilancija predstavljaju platformu, gdje farmaceuti imaju priliku napraviti dodatan doprinos javnom zdravstvu. Napori u unaprjeđenju rada Ureda rezultirali su dosad najvećim brojem prijavljenih neželjenih djelovanja, te značajnim rastom udjela farmaceuta u ukupnom broju. Međutim, brojevi su i dalje daleko od onih koje bi zadovoljili međunarodne kriterije i ne odražavaju dovoljno znanje i učešće domaćih farmaceuta.
Databáze: OpenAIRE