Psihometrijska obilježja hrvatskog oblika Upitnika kognitivne emocionalne regulacije – skraćena forma

Autor: Mišetić, Irena, Bubić, Andreja, Vrvilo Vujnovac, Ivana, Antičević, Vesna
Přispěvatelé: Penezić, Z., Slišković, A., Ćubela Adorić, V., Gregov, Lj., Nikolić, M., Nekić, M., Ombla, J., Šimunić, A., Tokić, A.
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2016
Předmět:
Popis: Kognitivna emocionalna regulacija odnosi se na svjesne, kognitivne načine upravljanja emocionalno pobuđujućim informacijama i može se promatrati kao dio šireg koncepta emocionalne regulacije koju Gross (1998) definira kao procese pomoću kojih pojedinci utječu na to koje će emocije doživjeti, kada će ih doživjeti i kako će ih izraziti. Koncept svjesne, kognitivne emocionalne regulacije usko je povezan s konceptom kognitivnog suočavanja. Obje perspektive prihvaćaju dimenzije problemu usmjerenog suočavanja i emocijama usmjerenog suočavanja, koje uključuju mješavinu kognitivnih i bihevioralnih strategija, ali se teorija kognitivne emocionalne regulacije temelji na pretpostavci da se mišljenje i djelovanje odnose na različite procese. Zato je važno promatrati kognitivne strategije na konceptualno čišći način, odvojeno od bihevioralnih strategija (Garnefski i sur., 2001 ; Garnefski, van den Kommer i sur., 2002), što može pridonijeti novim spoznajama o tome kako kognitivni procesi reguliraju emocije i kako to može utjecati na smjer emocionalnog razvoja. U tu svrhu konstruiran je Upitnik kognitivne emocionalne regulacije (CERQ ; Cognitive Emotion Regulation Questionnaire ; Garnefski i sur., 2001 ; Garnefski i Kraaij, 2006a), čije se čestice odnose na ono što mislimo, a ne ono što činimo nakon iskustva prijetećeg ili stresnog životnog događaja. Upitnik se sastoji od devet različitih subskala koje uključuju: okrivljavanje sebe, okrivljavanje drugih, ruminaciju, katastrofiziranje, stavljanje u perspektivu, usmjeravanje na pozitivno, pozitivnu ponovnu procjenu, prihvaćanje i usmjeravanje na planiranje. Razvoj CERQ-a omogućio je opsežna, integrativna istraživanja o odnosu između strategija kognitivne emocionalne regulacije i mentalnog zdravlja te se vrlo često koristi kao trijažno sredstvo u kliničkom radu i kao pomoć pri planiranju intervencija u uvjetima psihoterapije.
Databáze: OpenAIRE