Popis: |
Lemna-test je biotest za istraživanje učinaka različitih kemijskih i fizikalnih čimbenika (npr. teških metala, organskih, metaloorganskih i organometalnih spojeva, povišene temperature, saliniteta i radioaktivnosti) na rast i fiziološke procese vodene lede. Kao modelni organizam u testu najčešde se rabi vrsta Lemna minor L. To je mala plutajuda vodena biljka koja zbog vegetativnog razmnožavanja i brzog rasta može u relativno kratkom vremenskom razdoblju dati pouzdane rezultate učinka čimbenika kojima je izložena. U standardiziranom Lemna-testu vodena leda se uzgaja u kontroliranim uvjetima (temperatura 24±2°C, kontinuirano osvjetljenje bijelom fluorescentnom svjetlošdu intenziteta 80 μmol fotona m–2 s–1) na hranjivoj podlozi po Steinbergu. S obzirom na to da želimo istražiti učinak bakrovih kompleksa, istraživanje smo proveli na hranjivoj podlozi sa (S) i bez EDTA (0). Na obje podloge analiziran je učinak 5 μM Cu(NO3)2, kao i učinak ekvimolarnih koncentracija novosintetiziranih bakrovih kompleksa s N-alkilnim derivatima iminodiacetamida (RN(CH2CONH2)2 ; Rimda): [Cu(Meimda)2](NO3)2, [Cu(Etimda)2](NO3)2, [Cu(Primda)2](NO3)2 i [Cu(Buimda)2](NO3)2(Me = metil, Et = etil, Pr = propil, Bu = butil). Cilj istraživanja je provjeriti učinak ova četiri bakrova kompleksa na okoliš. U tu smo svrhu proveli Lemna-test u okviru kojeg smo pratili stopu rasta vodene lede na temelju prirasta broja biljaka nakon 3, 4, 5, 6 i 7 dana uzgoja na podlogama uz dodatak testiranih tvari. Kontrolne biljke uzgajane su na istim hranjivim podlogama, ali bez dodatka testiranih spojeva. Iako je bakar esencijalni mikronutrijent važan za normalni rast i razvoj, u povišenim koncentracijama uzrokuje oksidacijski stres koji može značajno narušiti staničnu strukturu i procese u biljaka. Istraživani spojevi dodani u hranjivu podlogu bez EDTA uzrokovali su značajnu inhibiciju stope rasta vodene lede. Pritom je inhibicijski učinak svih istraživanih spojeva bio podjednak. Na podlozi uz dodatak EDTA bakrovi spojevi nisu imali značajan učinak na prirast broja biljaka. U daljnjem istraživanju planiramo detaljnije utvrditi postoji li razlika u stupnju inhibicije s obzirom na duljinu alkilnog lanca koji se nalazi u sastavu istraživanih kompleksa. |