| Popis: |
Cilj istraživanja: Shizofreniju karakterizira visoka učestalost metaboličkog sindroma i/ili njegovih pojedinačnih parametara, kao i visoka učestalost ovisnosti o pušenju. U ovom završnom radu istražili smo doprinosi li, i u kojoj mjeri, ovisnost o pušenju, koncentracijama lipida i glukoze u plazmi, te vrijednostima indeksa tjelesne mase (engl. body mass index – BMI) u hrvatskih bolesnika sa shizofrenijom i shizoafektivnim poremećajem. Nadalje, testirali smo utječu li koncentracije lipida i glukoze u plazmi, te BMI vrijednosti, na težinu kliničke simptomatologije bolesti mjerene ocjenskom ljestvicom PANSS-a (engl. Positive and Negative Syndrome scale), ovisno o tome da li je ispitanik pušač ili nepušač. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 263 kroničnih bolesnika (muškarci/žene: 139/124). Određivanje koncentracija ukupnog kolesterola, LDL kolesterola, HDL kolesterola, triglicerida i glukoze u plazmi provedeno je natašte u Centralnom medicinsko-biokemijskom laboratoriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka i Laboratoriju medicinske biokemije Psihijatrijske bolnice Rab. Evaluaciju kliničke PANSS psihopatologije proveli su specijalisti psihijatri Kliničkog bolničkog centra Rijeka u akutnoj fazi bolesti tijekom posljednje hospitalizacije. Rezultati: Nije pronađena značajna povezanost koncentracija lipida i glukoze u plazmi te vrijednosti BMI-a s pušenjem u muškaraca, dok je u žena uočena slaba, ali statistički značajna povezanost pušenja isključivo s koncentracijama triglicerida u plazmi koja je bila ovisna o dobi. Pri tome su opažene nešto više vrijednosti triglicerida u bolesnica pušača u odnosu na bolesnice nepušače (1, 6 ± 0, 7 vs. 1, 3 ± 0, 5, F = 4, 25, P = 0, 042). Koncentracije triglicerida, glukoze i vrijednosti BMI-a nisu pokazale povezanost s PANSS psihopatologijom ovisno o pušačkom statusu niti u bolesnika, niti u bolesnica. Spearmanovi koeficijenti korelacije rangova ukazuju na negativnu povezanost između težine općih i ukupnih simptoma s koncentracijama ukupnog i LDL kolesterola u bolesnica pušača te negativnu poveznicu između težine pozitivnih i ukupnih simptoma s koncentracijama HDL kolesterola u bolesnica nepušača. Koncentracija LDL kolesterola opisuje približno 20% varijabilnosti općih simptoma i 23% varijabilnosti ukupnih simptoma u bolesnica pušača, a vrijednosti HDL kolesterola pridonose s otprilike 39% težini pozitivnih simptoma te s 69% težini ukupnih simptoma u bolesnica nepušača. Zaključak: Pušenje pokazuje slabu povezanost (ovisnu o dobi) s vrijednostima triglicerida u plazmi u bolesnica i ne utječe na ostale ispitane metaboličke parametre, niti u bolesnika, niti u bolesnica. Ovisno o pušačkom statusu, koncentracije triglicerida i glukoze u plazmi te vrijednosti BMI-a ne utječu na kliničku sliku PANSS psihopatologije, niti u bolesnika niti u bolesnica, dok na težinu kliničke slike u bolesnica, utječu isključivo koncentracije kolesterola. Bolesnice pušači s višim koncentracijama LDL kolesterola imale su značajno niže vrijednosti općih i ukupnih simptoma, dok su bolesnice nepušači s višim koncentracijama HDL kolesterola imale značajno niže vrijednosti pozitivnih i ukupnih PANSS simptoma. Koncentracije LDL i HDL kolesterola opisuju 20, 4 – 69, 0% varijabilnosti PANSS simptomatologije. |
