| Popis: |
Revitalizacija i urbana obnova temeljene na zelenoj infrastrukturi, neka su od osnovnih načela Zelene tranzicije i Novog europskog Bauhausa. Mogućnosti njihove primjene u kontekstu urbanističke preobrazbe istražuju se na primjeru zagrebačkog naselja Dugave. Planiranje modernističkog Novog Zagreba u razdoblju 1960 – 1980-ih bilo je temeljeno na ideji života u parku. No proces razvoja grada nastavlja se sve do danas kada pritisak urbanizacije, društvene i okolišne promjene nameću zahtjeve preispitivanja novih potreba stanovnika i unapređenja javnih prostora. Urbanističkim analizama obilježja naselja (broj stanovnika, starost naselja, udio i dovršenost javnih sadržaja) utvrđuju se polazišta za planiranje preobrazbe, a anketnim istraživanjem aspiracije stanovnika o najpoželjnijim javnim prostorima te njihovom karakteru i namjeni. Projektni prijedlog oživljavanja i prenamjene zapuštenog i neiskorištenog povijesnog rukavca Save u novi višenamjenski perivoj naselja temelji se na načelima ekološke, društvene i ekonomske održivosti. Pejsažno oblikovanje zasnovano na rješenjima temeljenim na prirodi koja iziskuje mala ulaganja pri izgradnji i održavanju. Prirodna sukcesija ravnopravni je dionik hortikulturnog uređenja, a manje prostorne arhitektonske intervencije daju prostoru sadržaj i namjenu, podjednako uvažavajući biotop i potrebe stanovnika. Idejno pejzažno rješenje istražuje prostorni potencijal minimalnih intervencija u malom i velikom mjerilu koji udružuje načela održivog razvoja i suvremenih koncepata polifunkcionalnosti pejsažne arhitekture. Ključne riječi: identitet |
