| Autor: |
Pedić, Paula, Šimić, Nataša |
| Přispěvatelé: |
Burić, Irena, Banai, Benjamin, Macuka, Ivana, Šimić, Nataša, Tokić, Andrea, Vidaković, Marina |
| Jazyk: |
chorvatština |
| Rok vydání: |
2020 |
| Předmět: |
|
| Popis: |
Primarne funkcije spavanja su odmor i neurokognitivna obnova, koja uključuje konsolidaciju pamćenja kojom se nove informacije integriraju u postojeće neurokognitivne mreže. Konsolidacija pamćenja se odnosi na proces migracije informacija, iz njihovog privremenog skladišta hipokampusa, u krajnje odredište koje čine neokortikalna područja. Iz dosadašnjih istraživanja nije u potpunosti jasno u kojoj mjeri su izmijenjeni neurofiziološki događaji koji su u podlozi konsolidacije pamćenja kod osoba koje pate od poremećaja spavanja. Jedan od takvih poremećaja je i neorganska nesanica, čija je prevalencija u studentskoj populaciji veća nego u općoj populaciji. Dosadašnja istraživanja polučila su nekonzistentne rezultate glede deklarativnog pamćenja osoba s nesanicom nakon primjene interferencijskog zadatka. Stoga je cilj ovog istraživanja bio provjeriti razlikuje li se deklarativno pamćenje studenata s neorganskom nesanicom i studenata bez neorganske nesanice nakon primjene takvog zadatka. U svrhu klasifikacije nesanice korištena je Atenska skala nesanice te ad hoc konstruirani Upitnik spavanja i općih podataka, temeljem kojih je za sudjelovanje u istraživanju odabrano 52 studenta (N=33 studentice i 19 studenata) s neorganskom nesanicom i 48 studenata bez neorganske nesanice (N=30 studentica i 18 studenata). Za ispitivanje deklarativnog pamćenja konstruirani su zadaci, koje su činili konkretni pojmovi prezentirani u parovima, a uključivali su asocijativno povezivanje riječi iz para. Za rješavanje zadataka korištena je web aplikacija dizajnirana za potrebe ovog istraživanja. Za svakog sudionika iz obje skupine, istraživanje je trajalo dva dana. Prvi dan sudionici su učili listu od 45 parova riječi, a kao kriterij naučenosti korišten je kriterij 70% i više točnih dosjećanja. Sljedeći dan, u jutarnjim terminima prvo je ispitano deklarativno pamćenje korištenjem liste dosjećanja, tj. sudionicima bi bila prezentirana prva riječ iz para, a njihov zadatak je bio dosjetiti se druge riječi iz para. Potom je primijenjen interferencijski zadatak, kojeg su sudionici učili, a kriterij naučenosti je ponovno iznosio 70% i više točnih dosjećanja. Deklarativno pamćenje je potom ponovno ispitano korištenjem liste dosjećanja. Dobiveni rezultati ne ukazuju na značajne razlike u stupnju dosjećanja dvije skupine sudionika, s tim da se kod studenata s neorganskom nesanicom postotak točnih odgovora na testu dosjećanja značajno smanjio nakon primjene interferencijskog zadatka. |
| Databáze: |
OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|
