| Popis: |
Na četiri lokaliteta na južnim obroncima planine Biokovo istraživane su ekološke prilike staništa crnoga bora (tablica 1). Sastojine na Biokovu rastu na širem arealu od 500 - 1400 metara nad morem, a ovdje su istraživane pokusne plohe koje su postavljene na 640 - 850 metara nad morem. Geološka podloga su rudistni vapnenci koji su u prošlosti bili intenzivno fizički trošeni i transportirani u podnožje planine pa su tako nastali sipari i točila na kojima sada uspijeva crni bor. Klimatske prilike staništa su dosta nepovoljne sa ljetnim visokim temperaturama i čestim udarima jake bure koja se silovito spušta preko vrhova planine do morske obale. Fitocenološka snimka na plohama pokazala je da je crni bor ovdje dominantan u konkurenciji s ostalim vrstama klimazonalne zajednice što se vidi po učešću u sva tri sloja. Obilje raspadnutog stijenja se smirilo nakon pojavljivanja i obraštanja vegetacijom te tvorbom tla. Tla su vrlo prozračna i propusna, a time i vrlo suha te sadrže u profilu puno vapnenog kršja. Crni bor ovdje pridolazi na dva tipa tla: smeđem tlu na vapnenom koluviju (Folic, Leptic, CAMBISOL Colluvic, Skeletic) rendzini (Colluvic, Haplic, REGOSOL Calcaric, Humic, Skeletic). Prema kemijskim analizama na sadržaj teških kovina, osobito olova, tla u površinskim horizontima (Ofh i Aoh, Amo) imaju vrlo visok sadržaj. Pretpostavka je da je prisutno olovo dospijelo na ove lokalitete zraćnim daljinskim transportom suhim i mokrim taloženjem. |
