| Popis: |
Projektni menadžment, kao skup alata, tehnika i praksi temeljenih na znanju te korištenih za izradu proizvoda i pružanje usluga, postaje sve prihvaćenija i primjenjivija disciplina u različitim industrijama kao izvor kompetitivne prednosti za poduzeće. Od organizacija pod pritiskom da poboljšaju svoju konkurentsku poziciju (privatni sektor) ili opravdaju najbolju vrijednost (javni sektor) može se očekivati da rekonfiguriraju svoje resurse i prihvate obećavajuće prakse. Projektni menadžment pomaže organizaciji smanjiti vrijeme potrebno od razvoja proizvoda do plasiranja na tržište, adekvatno iskoristiti ograničene resurse, upravljati tehnološkim kompleksnostima, udovoljiti stakeholderima i povećati konkurentnost na tržištu, sve brže reagirajući na impulse koji s njega dolaze. Stoga, s obzirom na sve veću stratešku važnost projektnog menadžmenta, potreba razvoja kompetencija i sposobnosti je pitanje prilike za organizacije. Međutim, iako poželjno za organizacije da postignu zrelost i izvrsnost u projektnom menadžmentu, samo upotreba projektnog menadžmenta, čak i tijekom duljeg vremenskog perioda, neće ih nužno do toga dovesti. Umjesto toga, može rezultirati ponavljajućim pogreškama ili učenjem iz vlastitih umjesto tuđih pogrešaka. Stoga je predmet istraživanja ove doktorske disertacije ispitivanje razvijenosti projektnog menadžmenta na razini države, utvrđivanje postoje li razlike među nacijama po stupnju razvijenosti projektnog menadžmenta prema mišljenju upravnog odbora nacionalnih udruženja za projektni menadžment i analiziranje pozicije Republike Hrvatske u odnosu na ostale države svijeta u kojima djeluju nacionalna udruženja za projektni menadžment s ciljem definiranja specifičnosti konteksta Republike Hrvatske koje utječu na njegov razvoj. Zatim, analiziranje povezanosti razine zrelosti projektnog menadžmenta za interne projekte u poduzećima u Republici Hrvatskoj i razine njihove poslovne uspješnosti te ispitivanje i analiziranje povezanosti obilježja tima vrhovnog menadžmenta, kao i grupnih procesa njegovih članova s ciljem definiranja antecedenata postizanja određene razine zrelosti projektnog menadžmenta i ispitivanja njegove upotrebe radi ostvarivanja boljih poslovnih rezultata. Provedeno je empirijsko istraživanje u dva koraka posebno dizajniranim mjernim instrumentima za mjerenje razvijenosti praksi projektnog menadžmenta na razini države, zrelosti praksi projektnog menadžmenta za interne projekte u poduzeću te grupnih procesa članova tima. Prvi korak istraživanja je proveden na uzorku 44 nacionalna udruženja za projektni menadžment na globalnoj razini, a drugo na 107 poduzeća od 500 najboljih poduzeća u Republici Hrvatskoj. Rezultati provedenih istraživanja donose nove spoznaje te pomažu razumijevanju važnosti razvoja praksi projektnog menadžmenta na razini države, te važnosti tima vrhovnog menadžmenta u postizanju viših razina zrelosti projektnog menadžmenta za interne projekte u poduzeću koje posljedično dovode do boljih poslovnih rezultata. |
