| Popis: |
U radu se argumentira iz koji je razloga bilo nužno unijeti promjene u pravnom položaju osumnjičenika u izvidima kaznenih djela te, kao posljedica toga, važne promjene u radnji policijskog ispitivanja osumnjičenika i uhićenika. To se čini tako da se početno kroz razvojnu perspektivu prikazuje položaj osumnjičenika u hrvatskom kaznenom procesnom pravu, od šezdesetih godina 20. stoljeća, kada su udareni temelji aktualnom postupanju policije u vezi s kaznenim postupkom, do posljednjih izmjena ZKP-a iz srpnja 2017. godine. Nakon toga se stanje zatečeno u hrvatskom pravu prije posljednjih izmjena ZKP-a uspoređuje s rješenjima u njemačkom i austrijskom pravu te se stavlja u kontekst tendencija u vezi s pravnim položajem osumnjičenika razvijenih u judikaturi Europskog suda za ljudska prava i kaznenom pravu EU-a. U radu se analiziraju i dvojbe koje bi se mogle pojaviti vezano uz primjenu novih zakonskih odredaba o postupanju policije s osumnjičenikom. Kako bi se razgraničile dvojbene situacije, autori u radu defi niraju radnju ispitivanja te je razgraničuju od drugih policijskih aktivnosti, koje također mogu rezultirati prikupljanjem određenih za postupak korisnih informacija od osumnjičenika. Osim toga autori daju i smjernice za tumačenje zakonskog pojma „osnove sumnje“ kao temeljnog kriterija za razgraničenje osumnjičenika i drugih osoba uključenih u razjašnjavanje okolnosti počinjenja kaznenog djela. |
