Popis: |
Od samih početaka svoje djelatnosti, naftna industrija se susreće s problemom korozije s obzirom da je većina procesne opreme i cjevovoda u naftnoj industriji izrađena od ugljičnog čelika. U većini slučajeva, ovisno o tipu ležišta, proizvodnja ugljikovodika podrazumijeva i proizvodnju određene količine slojne vode. Uz slojnu vodu, proizvedeni fluid u sebi može sadržavati nečistoće poput pijeska, aditiva koji su bili primijenjeni tijekom procesa proizvodnje (biocidi, inhibitori stvaranja kamenca, deemulgatori i sl.), ali i otopljenog plina, ugljikova dioksida (CO2) i sumporovodika (H2S). Kako s godinama dolazi do starenja proizvodnih polja tako se udio vode u proizvedenom fluidu povećava. Spomenuti ugljikov dioksid i sumporovodik, otopljeni u vodi, stvaraju korozivnu sredinu. Zbog starosti polja i zastarjelosti proizvodne infrastrukture, korozija je jedan od velikih problema u naftnoj industriji u Hrvatskoj. Dijelovi proizvodno-transportnog sustava, koji su najizloženiji korozivnom mediju, su niz proizvodnih cijevi te priključni i sabirni cjevovodi i slanovodi. Jedan od načina usporavanja korozije je upotreba inhibitora korozije. Kako je u novije vrijeme, zbog njihove toksičnosti, ograničeno korištenje konvencionalnih inhibitora korozije, sve se više ispituju ekstrakti biljaka kao tzv. „zeleni“ inhibitori korozije koji bi se mogli primjenjivati i za zaštitu dijelova proizvodno-transportnog sustava izloženih koroziji. U doktorskom radu prikazani su rezultati laboratorijskih ispitivanja odabranih ekstrakata biljaka iz hrvatskog podneblja s ciljem utvrđivanja njihove primjenjivosti kao inhibitora korozije u sabirno-transportnom sustavu ugljikovodika. Ispitivanja uzoraka čelika od kojih su izrađeni priključni cjevovodi i slanovodi provedena su u simuliranoj slojnoj vodi zasićenoj s ugljikovim dioksidom (CO2) kako bi se simulirali realni (terenski) uvjeti. U okviru istraživanja provedena su elektrokemijska mjerenja (potenciodinamička polarizacija s Tafelovom ekstrapolacijom, elektrokemijska impedancijska spektroskopija) u stacionarnim i u dinamičkim (protočnim) uvjetima, površinska ispitivanja (SEM, FTIR) kako bi se odredio način vezanja ekstrakata na površinu metala, te određivanje toksičnosti i biorazgradivosti kako bi se utvrdio utjecaj ekstrakta na okoliš. Od ispitivanih ekstrakata najdjelotvornijim su se pokazali ekstrakt cvijeta vrkute i ekstrakt korijena maslačka. Oba ekstrakta su gotovo 100 % biorazgradiva. |