| Autor: |
Novoselović, Dario, Dvojković, Krešimir, Grljušić, Sonja, Černe, Marko, Ivić, Marko, Drezner, Georg |
| Přispěvatelé: |
Matotan, Zdravko, Haramija, Josip |
| Jazyk: |
chorvatština |
| Rok vydání: |
2017 |
| Předmět: |
|
| Popis: |
Informacije o razini prinosa genotipa kao i njegovoj interakciji s okolinom i stabilnosti važne su pri odabiru odgovarajućeg sortimenta kao preduvjeta za uspješnu proizvodnju durum pšenice u Hrvatskoj. Za tu svrhu 25 genotipova durum pšenice testirano je u vegetacijskoj sezoni 2016/17. u Republici Hrvatskoj na 4 lokacije (Tovarnik, Osijek, Požega i Poreč) po slučajnom bloknom rasporedu u tri ponavljanja. Izvori variranja uslijed genotipa, okoline i interakcije genotip x okolina imale su statistički značajan učinak na urod zrna, s najvećim doprinosom lokacija ukupnom variranju. Najviši prosječni urod zrna ostvarile su sorte Stelladur (7.280 kg/ha), Nicodur (7.188 kg/ha), Sambadur (7.177 kg/ha), Rosadur (7.133 kg/ha) i Duranegra (7.110 kg/ha). Prema Eberhart i Rusell-ovoj metodi procjene stabilnosti i adaptabilnosti kao najstabilnija sorta pokazala se Diadur, a kao najadaptabilnije sorte Lupidur, Maladur i Primadur. IPCA1 (57.33 %) i IPCA2 (23.37 %)osi, dobivene AMMI analizom, objasnile su 80.7 % od ukupne varijance interakcije genotip x okolina. Od korištenih lokacija za testiranje kao najbolje za uzgoj durum pšenice pokazale su se Osijek i Tovarnik. Korištenje GGE biplot analize kao najpogodnije sorte za uzgoj pokazale su se Stelladur, Nicodur i Sambadur. Za dobivanje pouzdanijih procjena potencijala rodnosti, interakcije genotip x okolina i stabilnosti pojedinih genotipova i lokacija potrebna su daljnja testiranja. |
| Databáze: |
OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|
